Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na sastanku Europske pučke stranke (EPP) o zapadnom Balkanu, održanom u utorak u Ljubljani, istaknuo je kako je kriza kroz koju prolazi Bosna i Hercegovina najveća politička kriza nakon uspostave mira u Daytonu 1995. godine.
"Mnogo je neizvjesnosti u našem okruženju, koja se najizravnije prenosi na BiH kao vrlo ranjivo društvo nedovršene demokracije i neostvarene pravne države. Reforme koje smo obećali nismo proveli, a one usvojene kao 'Mehanizam koordinacije' u donošenju bitnih odluka, nisu zaživjele. Međusobno dogovorene sporazume ne poštujemo, što dodatno jača nepovjerenje između političkih predstavnika konstitutivnih naroda", kazao je Čović.
Istaknuo je kako je na razini BiH trenutno potpuno nefunkcionalna vlast.
"Imamo potpuno nefunkcionalnu vlast, kako zakonodavnu, tako i izvršnu i pravosudnu u kojoj se odvijaju krajnje netransparentni procesi. Kriza kroz koju prolazi BiH društvo je na vrhuncu i to ne smijemo podcijeniti. Ovo je najveća politička kriza nakon uspostave mira u Daytonu 1995. godine", ocijenio je Čović.
Dodao je kako je posljednji sporazum potpisan uime SDA i HDZ-a BiH, a uz potporu međunarodne zajednice (EU, OSCE, OHR, SAD i BG), proveden za Grad Mostar kako bi bili organizirani izbori u ovom gradu.
"Drugi sporazum kojim se treba osigurati otklanjanje svih postojećih diskriminacija u izbornom sustavu BiH i provedba svih presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, kao i osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, izbjegava se provesti. Bez usuglašenih izmjena izbornog zakonodavstva nemamo uvjete za održavanje Općih izbora naredne 2022. godine, čime bi sadašnja kriza nefunkcioniranja vlasti eskalirala do nesagledivih razmjera", istaknuo je Čović.
Po njegovim riječima, hrvatska strana spremna je ograničeno prilagoditi Ustav BiH, sukladno inicijativama međunarodne zajednice, kako bi zaživjele izmjene Izbornog zakona i kako bi se provele sve odluke Ustavnog suda BiH i međunarodnog suda.
"Kao predstavnici hrvatskoga naroda u BiH želimo očuvati euroatlanstke perspektive i našu domovinu BiH. To podrazumijeva očuvanje osnove funkcioniranja BiH, njene sastavnice, konstitutivne narode i njihovo legitimno predstavljanje na svim razinama vlasti. Kada jedan narod u BiH drugom narodu bira političke predstavnike, gdje Ustav BiH prepoznaje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kao u Predsjedništvu BiH i Domu naroda, nastaju ozbiljne pukotine u funkcioniranju vlasti. Takvu situaciju imamo upravo sada kada je brojniji bošnjački narod Hrvatima birao političke predstavnike na ključnim pozicijama vlasti", poručio je.
Čović je dodao kako je potrebno žurno vratiti se razgovorima o otvorenim pitanjima funkcioniranja BiH, a osobito Federacije BiH, na načelima Washingtonskog te Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.
"Neke političke opcije danas zagovaraju brisanje takozvanog etničkog predznaka, odnosno prefiksa u Ustavu BiH. To je vrlo opasno za očuvanje BiH i predstavlja radikalnu promjenu Ustava na novi Dayton 2 na potpuno novim načelima kojima se želi cjelovito promijeniti BiH društvo. Taj krajnje radikalan korak promjene Ustava za osjetljivo BiH društvo međunarodni pregovarači moraju izbjeći. Naglašavam, Bosna i Hercegovina će preživjeti isključivo kao multietnička i multikulturalna zajednica ustavno ravnopravnih triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana koje će predstavljati legitimni predstavnici", kazao je Čović.
Na kraju svog izlaganja prvi čovjek HDZ-a BiH istaknuo je kako u procesu izmjena Izbornog zakona BiH treba slijediti primjer Mostara, gdje je zaštićena pozicija konstitutivnih naroda i gdje su nakon 12 godina održani lokalni izbori.
