Dugogodišnja sapunica oko litija u Srbiji ulazi u svoju dramatičnu završnicu s "europskim krešendom".
Naime, čini se da je vladar Srbije Aleksandar Vučić presjekao te će odobriti multinacionalnoj australsko-britanskoj kompaniji Rio Tinto da otpočne iskapanje litija na području rijeke Jadar na zapadu Srbije. Litij je vrijedan mineral, nužan za izradu baterija za električne automobile, a Srbija ima značajne zalihe, iako ne onoliko koliko kalkuliraju prorežimski mediji i Vučićevo okruženje.
Vučić je pitanje iskapanja litija postavio kao egzistencijalno za Srbiju, premda on kroz to vidi svoje održavanje na vlasti do vječnosti. No, da se priča oko litija zahuktava, pokazuje i bombastična najava njemačkog časopisa Politico koji iz svojih srbijanskih izvora doznaje da će u Beograd 19. jula "nenadano" stići na potpisivanje sporazuma o suradnji EU i Srbije njemački kancelar Olaf Scholz, jer litij najviše treba baš njemačkoj autoindustriji, te možda i šefica EU Ursula von der Leyen, koju čeka još izglasavanje u Bruxellesu.
No, zakotrljalo se. Ustavni sud Srbije poništio je vladinu odluku iz 2022. godine o obustavi "radova" te im time omogućio da sve pokrenu ispočetka jer je odluka bila, kako kažu, "protuustavna".
Vučić je uvjeren da će se Srbija ne samo financijski nego i geostrateški, politički i vladalački okoristiti eksploatacijom tog vrijednog metala, iako bi ga mogli dočekati i novi ekološko-oporbeni prosvjedi zbog kojih je prije dvije godine i odustao od cijele te priče.
U nedavnom intervjuu za Financial Times Aleksandra Vućić je kazao da bi rudnik mogao početi s radom 2028. godine. Srbijanski vožd uvjerava Srbiju da će iskapanje litija biti prekretnica za Srbiju jer će se zemlja obogatiti te osigurati da EU i dalje gleda kroz prste njegovu prorusku politiku, neće ga gnjaviti zbog evidentnih kršenja ljudskih i građanskih prava i sve katastrofalnijeg stanja u medijima. Litij će sve to pokriti, bit će "para", a i njemu će sve to omogućiti daljnji "boravak" na vlasti i vječnu slavu i zahvalnost srpskog naroda. Bivša premijerka i sadašnja šefica Skupštine Ana Brnabić, koja je prije godinu dana govorila da je "priča oko litija završena", sada, kad se čini da i nakon kraja ipak ima još, govori da će litij za Srbiju postati ono što je "nafta za Norvešku", piše Jutarnji.
Ministar financija Siniša Mali tvrdi da će Srbija godišnje uprihoditi između deset i 12 milijardi dolara te da će to biti 16 posto BDP-a. Sam projekt je vrijedan oko 2,4 milijarde dolara. Vladini zagovornici litija navode da u Srbiji ima deset posto svjetskih zaliha litija i da će se, kako tvrdi Aleksandar Vučić, eksploatirati godišnje 58 hiljada tona, što je dovoljno za 1,1 milion ili 17 posto svih električnih automobila u Europi.
No, taj političko-rudarski entuzijazam režima ne dijele ni oporba, ni zeleni, ni mnogi srbijanski geološki stručnjaci i znanstvenici. Recimo, Zvezdan Kalmar iz Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji (KORS) kaže da Srbija ne posjeduje deset, nego tek nešto više od 1,5 posto svjetskih zaliha litija. Američki Geološki institut naveo je da je Srbija na 11. mjestu po zalihama, s oko 1,2 miliona tona (prva je Bolivija s 21 te Argentina s 19 miliona tona), ali i u Europi prednjače Austrija, Njemačka, Francuska, Španija i Češka, koje imaju veće količine litija od Srbije, ali ni jedna ga ne iskapa (a sve te zemlje imaju svoju autoindustriju) zbog prevelikih ekoloških rizika i opasnosti za okoliš.
U Srbiji zeleni aktivisti navode da će biti ugroženo poljoprivredno zemljište te vodotoci, a posebno slijev rijeke Drine, nedaleko od kojih bi se nalazili rudnici. Prema riječima geologa Branislava Božovića, u slučaju nalazišta Jadar to je "uništavanje poljoprivrednog zemljišta i voda prema Drini i Mačvi", a od gradova, najugroženiji bi bili Sremska Mitrovica, Šabac i Beograd.
"Transport takvih zagađenja je brz, a uklanjanje traje stotinama godina. Svi govore o 500 bušotina u Jadru gdje poslije svake od njih nije bilo života, odnosno zemlja nije rađala. Pojavljivala se crvena voda, a razlog je to što su na licu mjesta rađene analize sumpornom kiselinom. Sada zamislite što bi bilo kada bi se koristile stotine tisuća tona toga", navodi Božović za beogradsku TV N1.
Zvezdan Kalmar rekao je svojedobno za Blic da je taj podatak potekao od tvrtke Rio Tinto kako bi na bazi priča o najvećem nalazištu u Europi bez grama iskopanog litija povećala cijenu svojih dionica, što se može vidjeti i iz burzovnih podataka u posljednjih deset godina. On navodi kako se ne spominje da su rezerve kvalificirane na razini B i C kategorije, ne i A.
"Odgovorno tvrdim da je Rio Tinto namjerno uvećavao resurse", kaže Kalmar. Predsjednik opozicione Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas poručio je, pak, Ani Brnabić da litij nije "srpska nafta niti može biti".
On je u emisiji "Bez cenzure" na zrenjaninskom KTV-u rekao da zemlje koje imaju naftu, crpe je uglavnom u pustinjama ili, kao Norvežani, u moru, desecima kilometara od obale, a vlasnik tog bogatstva je uglavnom država, "a ne neki Rio Tinto".
