Nekada davno, ako su ljudi željeli ukazati na ekonomski najranjiviju zemlju u Evropi – onu koja je najviše podložna krizi – uvijek bi pokazali na Grčku ili Italiju, piše Sky News.
To su bile zemlje sa nevjerovatno visokim prinosima na obveznice, što je signaliziralo koliko su finansijeri bili nevoljni da im pozajmljuju novac.
Danas je, međutim, sve to drugačije. Zemlja koja se sada gotovo uvijek označava kao problematično dijete Evrope jeste Francuska.
Naime, ako pogledate kamatne stope koje investitori naplaćuju evropskim državama, Francuska se suočava sa još većim kamatama nego Grčka.
I upravo su ti ekonomski problemi u središtu razumijevanja političkih poteškoća s kojima se Francuska trenutno suočava, dok jedan za drugim premijeri podnose ostavke zbog neuspjeha u parlamentu.
Uglavnom se sve vraća na stanje javnih finansija. Francuski deficit trenutno je među najvećima u razvijenom svijetu.
Svi su trošili ogromne svote tokom pandemije. Ali Francuska se, više nego gotovo svi ostali, mučila da smanji potrošnju i time smanji svoj deficit. Uzastopni budžetski planovi su najavljivani, a zatim povlačeni suočeni s političkim otporom.
Francuska vlada troši više, kao postotak bruto domaćeg proizvoda, nego bilo koja druga razvijena ekonomija.
Najnoviji budžetski planovi vlade predviđali su ono što bi većina ljudi smatrala relativno malim rezovima potrošnje – jedva par procentnih poena smanjenja, nakon čega bi Francuska i dalje ostala treći najveći potrošač u svijetu.
Ali čak su i ti rezovi bili previše kontroverzni za francuski narod, ili tačnije njihove političare.
Još jedan premijer izgleda da će postati žrtva neuspješnog prijedloga zakona. Deja vu, reklo bi se.
Dublji problem je u tome što najnovije pogoršanje francuskih javnih finansija nije samo znak političkog otpora, niti nacije koja ne može da proguta nepopularan fiskalni lijek koji su drugi (na primjer Grčka ili Ujedinjeno Kraljevstvo) odavno morali prihvatiti.
Godinama je Francuska mogla da računa na fenomen na koji mnoge druge razvijene ekonomije nisu mogle: snažan rast produktivnosti.
Ljudi u toj zemlji možda nisu radili toliko sati kao drugi, ali su itekako stvarali mnogo ekonomskog outputa dok su sjedili za svojim stolovima.