Velike površine svjetskih okeana postale su tamnije u posljednje dvije decenije, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za morski svijet.
Satelitski podaci i numeričko modeliranje pokazali su da je od 2003. do 2022. godine više od 21 posto globalnog okeana izgubilo dio svjetlosti, što ugrožava život u slojevima vode ovisnim o sunčevoj i mjesečevoj svjetlosti, piše Guardian.
Zabrinjavajući gubitak fotičnih zona
Tamnjenje zahvata 75 miliona kvadratnih kilometara okeana, što odgovara površini Evrope, Afrike, Kine i Sjeverne Amerike zajedno. Time se ugrožava gornji sloj okeana u kojem obitava 90 posto morskih vrsta.
Dr Thomas Davies, morski biolog sa Univerziteta u Plymouthu, ističe:
"Ovo je istinski razlog za zabrinutost, s potencijalno ozbiljnim implikacijama po morske ekosisteme, globalne ribarske resurse i ciklus ugljika i nutrijenata u okeanima."
Fitoplankton i fotosinteza pod prijetnjom
Većina morskih organizama zavisi od tzv. fotičnih zona – površinskih slojeva kroz koje prolazi dovoljno svjetlosti za fotosintezu. U tim slojevima žive fitoplanktoni, mikroskopski biljni organizmi koji proizvode gotovo polovinu svjetskog kiseonika i čine osnovu morskih prehrambenih lanaca.
Davies i kolege su pomoću algoritma koji mjeri svjetlost u morskoj vodi izračunali dubine fotičnih zona širom planete. U 9 posto okeana te zone postale su pliće za 50 metara, dok su u 2,6 posto postale pliće za čak 100 metara.
Uzroci i posljedice globalnog tamnjenja
Okeani postaju tamniji kada svjetlost teže prodire u vodu, što je čest slučaj uz obale zbog uzdizanja hladne vode bogate nutrijentima i padavina koje nanose sedimente. Međutim, uzroci tamnjenja na otvorenom moru nisu posve jasni.
"Područja s velikim promjenama u okeanskoj cirkulaciji ili zagrijavanju vode zbog klimatskih promjena, poput Južnog okeana ili Golfske struje kod Grenlanda, pokazuju znake tamnjenja", kaže Davies.
Neka područja postaju svjetlija, ali prostor za život se smanjuje
Iako globalni trend pokazuje tamnjenje, oko 10 posto okeana – otprilike 37 miliona kvadratnih kilometara – postalo je svjetlije u istom periodu. No, to ne mijenja činjenicu da se mnogi morski organizmi moraju prilagoditi novim uslovima.
"Organizmi u okeanu koriste svjetlost za lov, razmnožavanje i navigaciju. Kada okean potamni, moraju se približiti površini, gdje ima manje prostora i gdje dolazi do zbijanja vrsta", ističe Davies.
Upozorenje iz Njemačke: Biodiverzitet i klima u opasnosti
Profesor Oliver Zielinski iz Leibniz instituta za istraživanje Baltičkog mora upozorava:
"Tamnjene ogromnih dijelova okeana je zabrinjavajući trend. Takve promjene mogu poremetiti prehrambene lance, promijeniti raspodjelu vrsta i oslabiti sposobnost okeana da podrži biodiverzitet i reguliše klimu. Obalna mora su posebno ranjiva jer su najbliža ljudskoj aktivnosti, a njihova otpornost je ključna i za prirodu i za dobrobit ljudi."