Ne samo da nam pomaže oko vida, već nam mrkva može pomoći da dobijemo toliko željeni ten a da se ne izlažemo previše suncu, a samim time i riziku od ozbiljnih zdravstvenih problema vezanih za kožu.
Pored toga, istraživanja su pokazala da je mrkva ujedno i izvrsna saveznica u borbi protiv nekih tipova raka dojki. A, kada je svježa, domaća i svježe oguljena, predstavlja savršen međuobrok idealan za održavanje vitke linije.
Svježe mrkve su idealne ne samo kao zdrave grickalice ili međuobrok, već imaju višestruke zdravstvene benefite.
Svoju narandžastu boju duguje beta-karotenu, koji je uz obilje vitamina A, minerala i antioksidansa, te manjak kalorija i masnoća čini istinski idealnom saveznicom našeg zdravlja.
Krenemo li od vanjskih efekata koje mrkva ima na nas i naše tijelo, valja spomenuti da njenu konzumaciju stručnjaci toplo preporučuju u proljetnim danima uoči veće izloženosti kože suncu. Beta-karoten će omogućiti zdravije tamnjenje kože, a pored toga osigurat će da koža dobije brončani ten „i iznutra“.
Potičući stvaranje melanina i neutralizirajući djelovanje štetnih slobodnih radikala, beta-karoten smanjuje negativne učinke sunčevih zraka na kožu. Upravo se zato preporučuje uzimati beta-karoten nekoliko sedmica prije izlaganja suncu kako bi njegove zalihe u organizmu bile spremne za ljeto i izležavanje na plažama.
Kad je Svjetski centar za istraživanje raka pregledao rezultate 206 istraživanja na ljudima, mrkva se uvijek pojavljivala na prvome mjestu među borcima protiv raka (zajedno sa zelenim povrćem, paradajzom, brokulom, keljom i karfiolom). Tako je švedska studija iz 1986. godine otkrila mrkvu kao jednu od dviju istaknutih prehrambenih barijera za rak gušterače, posebno opasan tumor povezan s pušenjem.
Spomenuli smo i rak dojke… Naime, godinama su naučnici zagovarali konzumaciju mrkve u okviru zdrave prehrane kako bi se spriječilo bolesti srca i tumore, a istraživanje, objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition, sugerira da su koristi na području raka dojke puno veće nego što se prije mislilo.
Naučnici iz cijele Evrope proučavali su 1.500 žena s dijagnozom raka dojke i isti broj ispitanica koje nisu imale rak.
Anketirane su o prehrambenim navikama, a redovno im je testirana krv kako bi se izmjerio nivo beta-karotena i još nekih supstancija, poput vitamina C i likopena. Rezultati su otkrili da su žene koje su jele hranu bogatu beta-karotenom, poput mrkve i paprika, imale između 40 i 60 posto manju šansu razvoja estrogen negativnih tumora dojke. Međutim, stručnjaci upozoravaju na to da se ne bi smjele uzimati velike doze beta-karotena u obliku dodataka prehrani, jer je to kod nekih ljudi povezano s rakom pluća.
Što se očiju tiče, preduvjet njihovog zdravlja je doprema hrane i kisika u taj jedinstveni organ koji stari najviše i najbrže od svih ostalih naših dijelova tijela. Ako je starenje sinonim za oksidaciju, onda možemo reći da je oko organ koji je najpodložniji tom procesu. Stoga od rođenja treba poduzimati sve što možemo kako bi se oko zaštitilo. Dobar vid i pravilna cirkulacija tjelesnih tekućina u oku održava se, među ostalim, zdravom prehranom, u kojoj je ključan sastojak kojim mrkva obiluje - vitamin A.
O tom se vitaminu već mnogo piše i govori, a pojedini naučnici smatraju ga idealnim sredstvom za sprečavanje procesa starenja pa ga naveliko stavljaju u kozmetičke proizvode.
Drugi smatraju da je to jedan od najjačih antioksidansa, te preporučuju unos tog vitamina kao sredstva koji sprečava malignu transformaciju ćelija.
Tokom djetinjstva stalno su nas upozoravali da moramo jesti mrkvu kako bismo bolje vidjeli u sumrak i snašli se u mračnim prostorima. Ovo narodno kazivanje nije bez osnove. Noćno sljepilo ili ograničena sposobnost vida u sumrak u 95 posto slučajeva glavni je simptom bolesti poznate pod nazivom noćno slijepilo.
Njen je uzrok nedostatak vitamina A, koji nastaje u našem organizmu u jetri pregradnjom beta karotena – narandžastog pigmenta sadržanog u mrkvi.
Nadalje, taj je vitamin važan za zdravlje i ljepotu kože, za stvaranje odbrambenog sistema organizma, štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka i slobodnih radikala. Njegov nedostatak najprije ćemo uočiti u obliku noćne sljepoće, suhoće kože i promjena na sluznicama.
Ljeto je vrijeme kada se moramo pripaziti zbog niza stvari kao što su UV zračenje, visoke vrućine, prevelika i prejaka dnevna svjetlost, manjak unosa vode, iscrpljenost…
