Životni stil

Muči li vas dobar ili loš stres? Naučite prepoznati razliku

 

Istina je da kod nekih osoba stres uzrokuje uzbuđenje i ugodan adrenalin, pojasnila je Stacy Kaiser, psihoterapeut.

„Naprimjer, neke će osobe stajati u redu 5 sati kako bi nabavili novi TV i to im ne pričinjava stres jer uživaju u pomisli da će imati nešto novo u kući“, kaže ona.

Događaji poput vjenčanja, poroda ili završnog testa u školi za neke su ljude pozitivni stresori, a većina reakcija ovisi o vašoj perspektivi,

I jedan i drugi oblik stresa bude osjećaj nervoze, pojašnjava terapeutkinja Marion Plessner Rodrigue i oba djeluju na otpuštanje hormona poput adrenalina i kortizola, što uzrokuje pak određene fizičke reakcije poput znojenja, tremora, ubrzanog rada srca...

„Količina kontrole koju mislimo da posjedujemo ima jak utjecaj na to hoćemo li situaciju doživjeti kao negativnu ili pozitivnu, to se naprimjer događa kad odlučite savladati novi opasan sport – vi kontrolirate proces", pojasnila je Diane Dixon, klinički psiholog.

Kad nemate kontrole, poput smrti nekog bliskog ili otkaza, doživjet ćete negativan stres. Stresne situacije možemo kontrolirati tako da napravimo listu opcija koje imamo kako bismo ga lakše prebrodili. Upravo je to prvi dobar korak za savladavanje stresnih situacija.

Kad odlučite savladati novu vještinu, nagrada je bolje suočavanje sa stresom i pretvaranje onog negativnog u pozitivan. Primjer su trudnoća, povratak školovanju… Sve su to stresne situacije koje na kraju donose veliku nagradu. Naime, dobar nas stres motivira i jača naše samopoštovanje, baš kao što će i trening ojačati naše mišiće. Možete „vježbati“ tako da si često na poslu postavljate teške zadatke ili se upustite u novu ljubavnu vezu…

Kad se stvari čine jako teškim, Dixon savjetuje da je to vrijeme kad se trebate umiriti i prisjetiti što sve treba za dobro zdravlje, a ove savjete navodi kao „velikih 5“

  • Dovoljno sna
  • Kvalitetna hrana
  • Fizička aktivnost
  • Podrška okoline
  • Vjera u nešto veće od sebe samog

Neki bi drugi stručnjaci ovo nazvali brigom o vlastitom životu...

“Ljudi često prestanu voditi brigu o sebi kad su suočeni s intenzivnim stresom, ali manjak brige o sebi može samo pogoršati situaciju“, navodi Kaiser.

“Često govorim koliko je važno u tim situacijama piti vodu i jesti kvalitetnu hranu  te se osloboditi nepotrebnih obaveza“, pojašnjava Amy Axtel, psihoterapeut te dodaje kako mogu pomoći i akupunktura, joga, meditacija, hodanje…