Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske organizovalo je u Ankari komemorativni skup povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, uz poruku da očuvanje istine, podrška pravdi i prenošenje sjećanja budućim generacijama predstavljaju zajedničku odgovornost čovječanstva.
Skupu u zgradi Ministarstva vanjskih poslova prisustvovali su zamjenik ministra vanjskih poslova Turske i šef za odnose s Evropskom unijom ambasador Mehmet Kemal Bozay, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ankari Mirsada Čolaković, kao i drugi zvaničnici.
Nakon minute šutnje intonirane su himne Turske i Bosne i Hercegovine, a prikazan je i dokumentarni film TRT Worlda o genocidu u Srebrenici.
Mir u BiH jedan od temelja stabilnosti Balkana
Obraćajući se na komemoraciji, Bozay je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija rezolucijom od 23. maja 2024. godine proglasila 11. juli Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
Dodao je da se, u skladu s predsjedničkom uredbom, 11. juli obilježava i u Turskoj kao Dan sjećanja na genocid, navodeći da Ministarstvo vanjskih poslova od 2024. godine organizuje komemorativne programe.
'Okupili smo se kako bismo sačuvali istinu, podržali potragu za pravdom i prenijeli budućim generacijama sjećanje povjereno zajedničkoj savjesti čovječanstva. Genocid u Srebrenici nije samo jedna od najmračnijih stranica historije Bosne i Hercegovine, već i zajedničke memorije Evrope i cijelog čovječanstva', rekao je Bozay.
On je naglasio da zločin počinjen 11. jula 1995. godine u gradu koji su Ujedinjene nacije proglasile zaštićenom zonom predstavlja primjer razornih posljedica mržnje, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma.
Bozay je istakao da je, prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, ono što se dogodilo u Srebrenici pravno utvrđeno i nesporno predstavlja genocid.
'Negiranje ove činjenice ili predstavljanje genocida kao nekakve simbolične pobjede nanosi štetu zajedničkoj savjesti čovječanstva', poručio je Bozay, dodajući da svake godine u Potočarima na vječni počinak ispraćaju novoidentifikovane žrtve, što podsjeća da se od pravde, i kada kasni, ne smije odustati.
Govoreći o aktuelnim izazovima u svijetu, Bozay je ukazao na rast govora mržnje, ksenofobije, islamofobije, etničke diskriminacije i događaje u Gazi, ocijenivši da čovječanstvo nije izvuklo dovoljne pouke iz prošlosti.
'Turska i dalje mir Bosne i Hercegovine vidi kao jedan od temelja stabilnosti Balkana. Naša podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine je principijelna i nepokolebljiva', rekao je Bozay.
On je dodao da Ankara pažljivo prati razvoj događaja u BiH koji otežavaju funkcionisanje državnih institucija, dovode u pitanje ustavni poredak i narušavaju društveno povjerenje.
Bozay je upozorio da podjele, jednostrani potezi i pokušaji političkog profitiranja na ranama iz prošlosti nisu ni u čijem interesu.
'Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove podjele, već snažnije institucije, više dijaloga i jačanje međusobnog povjerenja', kazao je.
Negiranje genocida nije sloboda izražavanja
Ambasadorica BiH u Ankari Mirsada Čolaković zahvalila je Turskoj na, kako je navela, principijelnoj i kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini.
'Najiskrenije zahvaljujem Republici Turskoj na njenoj principijelnoj i odlučnoj podršci Bosni i Hercegovini. To što zajedno obilježavamo genocid u Srebrenici jedan je od najznačajnijih pokazatelja te podrške', rekla je Čolaković.
Ona je podsjetila da je prije 31 godinu u Srebrenici, koja je bila proglašena sigurnom zonom UN-a, ubijeno više od 8.000 ljudi samo zato što su bili Bošnjaci i muslimani.
'Dok su srebrenički muškarci i dječaci ukrcavani u autobuse i odvođeni u šume kako bi bili sistematski pogubljeni, lideri moćnih zemalja svijeta šutjeli su. Svijet je nijemo posmatrao ono što se događalo', kazala je ambasadorica.
Istakla je da su porodice žrtava izgubile ne samo svoje najbliže, već i vjeru da međunarodno pravo može zaštititi one kojima je zaštita najpotrebnija.
Čolaković je naglasila da je genocid u Srebrenici potvrđen hiljadama dokaza, svjedočenja, forenzičkih analiza i DNK nalaza.
Ukazala je i na pojave veličanja počinilaca zločina, podizanja spomenika njima i objavljivanja navodno naučnih radova kojima se pokušava umanjiti obim zločina.
'Negiranje genocida nije sloboda izražavanja, već nastavak zločina drugim sredstvima', poručila je Čolaković.
Dodala je da nijedan zločin ne može postati temelj političkog ponosa i da se nijedna sudska presuda ne može promijeniti propagandom.