Na današnji dan prije 14 godina u Srbiji je uhapšen ratni lider bosanskih Srba i tada najtraženiji bjegunac u Evropi ratni zločinac Radovan Karadžić.
Bivši predsjednik Republike Srpske, predsjednik SDS-a i bivši vrhovni komandant Vojske Republike Srpske, je nakon 13 godina bježanja i skrivanja uhapšen akcijom srbijanskih službi bezbjednosti.
Sedad Dedić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zenici, smatra da činjenica da se Karadžić 13 godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu krio pod lažnim imenom Dragan Dabić u Republici Srbiji "samo još jedan od dokaza o ulozi zvaničnih institucija Srbije u agresiji na BiH te u genocidu i drugim zločinima u BiH".
"Zločini za koje je odgovoran Karadžić ne zastarijevaju. Na pitanje da li je kasno ili pravovremeno uhapšen možemo potražiti odgovor u odnosu zvaničnih institucija bh. entiteta RS i zvaničnih institucija Republike Srbije prema presuđenim ratnim zločincima, prema presuđenim zločinima i ideologiji mržnje i mitologije koja je prethodila i pripremala zločince i zločine", rekao je Dedić u razgovoru za AA.
Kako je kazao, ideologija mržnje i mitologije koja je prethodila i pripremala zločince i zločine poput presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića je "slijeđenje jednog anticivilizacijskog sistemskog, organiziranog i detaljno razrađenog i danas presuđenog zločinačkog plana i zločinačkih ideja, uz podršku institucija nelegalne tvorevine na području Republike BiH i uz pasivnu i aktivnu podršku institucija iz Srbije, koji je okončao najtežim oblikom zločina genocidom i mnoštvom drugih strašnih i presuđenih zločina".
"Ali ono što je važno je da je da je ta zločinačka ideologija trenutno doživjela težak poraz na vojnom, političkom i svakom drugom planu. Ono što je ozbiljan problem i alarm jeste da činjenica da zločinačke ideje i dalje žive i da se slave kroz nehumane i za civilizovano društvo poražavajućih aktivnosti zakonodavnih i izvršnih vlasti u entitetu Republika Srpska, kao što su: dodjeljivanje odlikovanja ratnim zločincima, nominovanje javnih ustanova i institucija po njima, slavljenje i javno veličanje njihovog lika i djela, nepriznavanje međunarodnih presuda za genocid što predstavlja izrugivanja civilizacijskim vrijednostima, ne samo bosanskohercegovačkog društva nego ljudske zajednice općenito", rekao je Dedić.
Smatra da je kaznom Radovanu Karadžiću ljudska civilizacija nastojala je da "spasi dio svoje ljudskosti i moralnosti jer su zločini provođeni i uz znanje i dopuštenje međunarodne zajednice."
Vjeruje da presude ratnim zločincima, odgovornim za činjenje genocida mogu i treba da budu idejni temelj i pravno nadahnuće, te inicijalna kapisla za uspostavljanje odgovarajućih institucija za sprečavanje genocida u svijetu.
"Pravda će biti djelomično zadovoljena kada se ideologija zla prestane slaviti i promovisati. Pravda će biti djelomično zadovoljena kada se zvanične institucije bh. entiteta RS, u čije ime se genocid provodio, i kada zvanične institucije Republike Srbije uz čiju pasivnu i aktivnu podršku se genocid provodio konačno javno priznaju međunarodne presude o genocidu i drugim zločinima, kada osude i distanciraju se od vinovnika genocida i svih drugih zločina koji su jasno utvrđeni domaćim i međunarodnim presudama", kazao je Dedić.
Suđenje Karadžiću počelo je 2009. godine, a prvostepenom presudom u martu 2016. godine, osuđen je na 40 godina zatvora.
Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.
Karadžić je 2019. godine pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora koju služi u Velikoj Britaniji.
