Izbori u Srbiji ni ovog puta neće biti slobodni i pošteni, kažu sagovornici DW-a. Ocjenjuju da se u ovakvoj kampanji, u sjeni rata u Ukrajini, bolje snašla aktuelna vlast, ali ni da opozicija nije bez šansi.
Istraživanja javnog mnijenja do samih izbora pokazivala su značajnu prednost vladajuće Srpske napredne stranke i njenog predsjedničkog kandidata Aleksandra Vučića, koji je izjavio „da će biti tužan ako u nedjelju ne dobije 60 posto glasova u prvom krugu".
Ali, dok većina istraživača predviđa da će SNS dobiti preko polovine glasova na parlamentarnim izborima, i da Vučić pobjeđuje u prvom krugu, opozicija tvrdi da su to namještena istraživanja, i da je realna snaga opozicije daleko veća.
Opozicija je, inače, tokom predizborne kampanje dosta energije uložila u polemike s istraživačima javnog mnijenja, optužujući ih da svjesno ili nesvjesno rade za vladajuću stranku.
Vlast se bolje snašla?
Očekivala se žestoka i prljava predizborna kampanja, ali su tragični međunarodni događaji doveli do toga da je veći dio kampanje protekao u relativno hladnoj i sumornoj atmosferi. Nije, naravno, prestala satanizacija opozicije i upotreba već poznatih trikova vlasti, ali je u svakom slučaju bilo jasno da se kampanja ne odvija u regularnim okolnostima.
Fokus je s unutrašnjih prilika brzo pomaknut na vanjskopolitičku scenu i međunarodni položaj Srbije u novonastalim okolnostima, i različiti akteri su se različito i snašli u takvoj situaciji.
Ukrajinska kriza je prekrila predizbornu kampanju, i vlast se u tome bolje snašla, potvrđujući da se „u vremenima krize ljudi okupljaju oko nečega što im je poznato“, ističe za DW novinar Nedim Sejdinović, ranije najavljen kao jedan od članova tima predsjedničke kandidatkinje Zelenih Biljane Stojković.
„Zbog toga su ključne riječi vlasti u kampanji bile mir i stabilnost. Zanimljivo je da sam na istu situaciju naišao i u Mađarskoj, gdje Orbanova stranka također forsira mir i stabilnost kao ključne riječi u kampanji“, kaže Sejdinović za DW.
Opozicija propustila priliku
Kampanja je bila nešto što je već viđeno, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. „Imali smo mnoge stvari koje su nam već poznate iz ranijih izbora: kupovina glasova, organizacija pomoći i liječničkih pregleda, kao i žestoka funkcionerska kampanja", napominje Beširi.
Opozicioni nastupi su za Beširija bili „vrlo razočaravajući“. „Koketiranje s Republikom Srpskom i ratnim zločinima, odbijanje izjašnjavanja o ključnim problemima u društvu, nepostojanje planova u vezi s Kosovom, nejasna regionalna politika, sve to vjerovatno nije dovoljno da se opozicija jasno profilira i razlikuje u odnosu na Aleksandra Vučića“, dodaje naš sagovornik.
Opozicija se kretala u poznatim okvirima, i nije iskoristila priliku da poentira „što je recimo mogla upravo na primjeru rata u Ukrajini, oko kojeg je davala prilično konfuzne izjave“, skreće pažnju Sejdinović.
„Imamo tu doduše pojedinih koalicija koje su u prvi plan stavile neke ekološke teme, što zaista jest osvježenje na srpskoj političkoj sceni, ali isto tako mislim da bi u narednom razdoblju morali imati jasan stav i oko nekih drugih teških i dramatičnih tema. A što se tiče vlasti, ona je osim mira i stabilnosti igrala i na kartu stvarne ili izmišljene ekonomske moći Srbije“, navodi Sejdinović.
Izbori i dalje nelegitimni
Opozicija je uoči izbora imala nešto više prostora u medijima pod kontrolom režima, ali to i dalje nije zadovoljavajuće, i stoga se i dalje ne može govoriti o slobodnim i fer izborima. U skoro svim istraživanjima, preko 40 posto ispitanika smatra da izbori neće biti slobodni i pošteni, što po riječima istraživača javnog mnijenja ozbiljno dovodi u sumnju legitimitet izbora.
„Izborni uvjeti svakako nisu bolji nego što su bili prije dvije godine", upozorava Naim Leo Beširi, i dodaje „da na žalost ni opozicija ni organizacije civilnog društva nisu uspjele izboriti bolje izborne uvjete. Kao pomak se jedino može tumačiti očekivanje da će opozicija ući u parlament u nešto većem broju što je ipak novi moment."
Sasvim je jasno da izbori neće biti fer i slobodni, nastavlja Nedim Sejdinović, i nabraja: „Sam način vođenja predizborne kampanje, loša medijska situacija, i posebno način na koji režimski mediji tretiraju opoziciju. U društvu ne postoji javni dijalog, i na kraju krajeva, zato što sam predsjednik države odbija suočiti svoje stavove s predstavnicima opozicije?"
„Dodatno zabrinjava i pojava većeg broja poziva za glasanje za ljude koji su preminuli, ili nikada nisu živjeli na adresama na koje su im listići poslati. Prisutan je i pritisak na ljude zaposlene u javnim poduzećima da osiguraju kapilarne glasove za vladajuću stranku“, naglašava Sejdinović.
Bolja kontrola izbora?
Sejdinović kao pozitivan korak vidi to što je opozicija „izgleda uspjela da nešto bolje organizira kontrolu izbora, angažiranjem većeg broja kontrolora“.
Na to skreće pažnju i Naim Leo Beširi, koji kaže „da će opozicija vjerovatno imati najveći broj kontrolora u posljednjih deset godina. Očekujem da će oni dobro dokumentirati sva kršenja zakona i procedura, jer je sasvim sigurno da će vladajuća stranka sprovoditi brojne neregularne aktivnosti širom Srbije. Samo od vladajuće stranke i Aleksandra Vučića, dakle, ovisi kako će izgledati sam izborni dan“, zaključuje direktor Instituta za evropske poslove.
Opozicija je uoči izbora najavljivala proteste ako se utvrde značajne nepravilnosti i pokušaji krađe izbora, ali su ti glasovi utihnuli kako je kampanja odmicala.
