Svega dan nakon što su mjerne postaje širom Francuske i Španije zabilježile rekordne temperature ove godine, plutača u blizini Balearskog otočja također je zabilježila rekord - temperaturu mora od 29 stepeni. Ekstremni kopneni toplinski val pokrenuo je i morski toplinski val koji još uvijek traje, tvrde istraživači.
"Nikada nije bilo tako intenzivnog morskog toplinskog vala tako rano u godini. Govorimo o 26 ili više stepeni Celzijevih i više na Balearskom moru 19. juna. To je brutalno", rekla je za Bloomberg Melanie Juza, istraživačica u Sistemu za obalno posmatranje i prognoziranje Balearskih otoka.
Za razliku od kopnenih, morski toplinski valovi relativno su nepoznati naučnicima. Ipak, praćenje tog fenomena u posljednjem desetljeću dovelo je do zaključka kako se radi o ključnom signalu klimatskih promjena. Naime, okeani i mora su apsorbirali većinu atmosferske topline, djelujući tako kao spužve za globalno zatopljenje.
"Vidimo porast učestalosti jakih toplinskih valova sa svakim dodatnim stepenom globalnog zatopljenja u usporedbi s promjenjivom učestalošću drugih vrsta ekstremnih vremenskih prilika. Morski toplinski valovi mijenjaju se brže od kopnenih toplinskih valova", rekao je Luke Harrington, viši naučni saradnik na Institutu za istraživanje klimatskih promjena Novog Zelanda.
Sposobnost zadržavanja temperature
Od sedamdesetih godina prošlog vijeka okeani su apsorbirali 93 posto topline uzrokovane stakleničkim plinovima. Još prije 30 godina okeani su izgubili mogućnost zadržavanja ugljičnog dioksida, zbog čega je određivanje razine njihova zagrijavanja i mogućnosti zadržavanja plinova od ključne važnosti za shvatanje koliko će se brzo naš planet zagrijavati u budućnosti.
Visoke temperature zraka, malo naoblake i nedostatak vjetra doprinose nastanku morskih toplinskih valova, tvrdi Samuel Somot, voditelju regionalnog tima za modeliranje klime pri Meteo Franceu.
“Morski toplinski valovi događaju se povrh stalnog zagrijavanja okeana, što je povezano s globalnim zagrijavanjem. To je ono što morske toplinske valove čini dužima i intenzivnijima. Zato kada atmosferski uvjeti dovedu do ekstrema na moru, oni su viši nego što su bili prije nekoliko desetljeća", tvrdi Somot.
Utjecaj na ekosistem, ribarstvo i turizam
Službene definicije morskih toplinskih valova još nema, ali naučnici smatraju kako oni nastaju nakon pet ili više dana ekstremno visokih temperatura mora. Utvrdili su i da takvi toplinski ciklusi mijenjaju vertikalni tok vode, što utječe na sposobnost oceana da apsorbiraju toplinu i ugljični dioksid, ali i na kruženje hranjivih tvari.
"Utjecaji na morske ekosisteme su razarajući. Oni uključuju izbjeljivanje koralja, štetu na morskim prerijama, štetno cvjetanje algi, masovnu smrtnost i migraciju morskih vrsta", rekla je Juza.
Zbog zagrijavanja mora trpe ribolov i turizam. Posljednji toplinski val dogodio se u vrijeme mriješćenja crvene tune, koja je poznata i skupa delikatesa diljem svijeta. Naučnici ne znaju kako će visoka temperatura utjecati na jajašca tune, ali znaju da šteti posidoniji, mediteranskoj algi, koja je mrijestilište za mnoge vrste riba.
"Izvlačenje pouka iz događaja, poput toplinskog vala 2012., ključno je za razvoj strategija prilagodbe koje će poboljšati postojeće kapacitete očuvanja morskih ekosistema i ribarstva u kontekstu klimatskih promjena", tvrde naučnici.
