Hiljade vrsta mikroorganizama, nikada ranije viđenih, otkrivene su u najdubljoj tački svjetskih okeana – Marijanskom rovu.
Ovi neobični mikroorganizmi potpuno su različiti od onih koje poznajemo na površini, savršeno prilagođeni životu pod izuzetno visokim pritiskom, hladnoći i oskudici hranjivih materija, što su ekstremni uslovi koji vladaju kilometrima ispod površine okeana.
Istraživanje dubina Marijanskog rova
Godine 2021. kineski naučnici su se ukrcali na podmornicu Fendouzhe i započeli istraživanje Marijanskog rova u zapadnom dijelu Tihog okeana. Tokom 33 zarona prikupili su hiljade uzoraka sedimenata, morske vode i većih organizama s dubina između 6.000 i 10.900 metara.
Tim je sada objavio svoja otkrića, pružajući prvi sistematski prikaz ekosistema hadalne zone – najdubljih dijelova okeana. U istraživanju su identificirali preko 7.000 vrsta mikroorganizama, od kojih gotovo 90 posto nikada ranije nije bilo dokumentovano.
Međutim, nisu otkriveni samo mikroskopski organizmi. Naučnici su proučavali i hadalne amfipode (Hirondellea gigas), sitne račiće koji se kreću između dubokih okeanskih rovova, pokazujući kako se beskičmenjaci kreću morskim dnom. Također su analizirali i hadalnu puž-ribu (Pseudoliparis swirei), koja drži rekord kao najdublje otkrivena riba na svijetu. Upoređujući je s drugim dubokomorskim ribama, istraživači su otkrili kako je razvila prilagodbe koje joj omogućavaju preživljavanje u ekstremnim dubinama gdje malo koje druge ribe mogu opstati, piše IFLS.
Genetska analiza mikroorganizama i njihova sposobnost preživljavanja
Genetska analiza mikroorganizama pružila je fascinantne uvide u to kako preživljavaju u tako ekstremnim uvjetima.
Neke vrste imaju manje i efikasnije genome koji im omogućavaju specijalizaciju i preživljavanje pod ogromnim pritiskom. Ova osobina je primijećena kod mikroorganizama dominantnih na dnu Marijanskog rova, a slične karakteristike su ranije pronađene kod drugih dubokomorskih bakterija. S druge strane, postoje mikroorganizmi s većim i fleksibilnijim genomima koji im omogućavaju prilagođavanje promjenjivim uvjetima u dubokom okeanu.
U pratećem naučnom komentaru, istraživači su naglasili da bi neobični geni otkriveni kod dubokomorskih mikroorganizama mogli imati praktičnu primjenu u očuvanju ugroženih ekosistema širom svijeta.
"Izuzetno visok nivo novosti i raznolikosti hadalnih mikroorganizama ukazuje na potencijal novih gena, struktura i funkcija, koji bi mogli predstavljati alternativne opcije za ublažavanje trenutne iscrpljenosti kopnenih bioloških resursa," navode autori studije.
Najdublja tačka okeana – svijet ekstremnih uslova
Nevjerovatno je da naučnici danas mogu istražiti ovaj dio planete s tolikom preciznošću. Najdublja tačka Marijanskog rova, poznata kao Challenger Deep, doseže dubinu od 10.984 metra (36.037 stopa). Ovaj okeanski rov nastao je geološkim procesom subdukcije, pri čemu se ogromna ploča Zemljine kore (Pacifička ploča) podvukla ispod manje Marijanske ploče. Ovaj sudar uzrokovao je spuštanje morskog dna i formiranje najdublje tačke okeana.
Prvi ljudi koji su stigli do Challenger Deepa bili su Don Walsh i Jacques Piccard 1960. godine. Do danas, samo 22 osobe su imale priliku posjetiti ovu ekstremnu dubinu, uključujući trojicu kineskih istraživača koji su učestvovali u ovom najnovijem istraživanju.