otkriće

Na njivi mislio da je pronašao dugme, a otkrio jedinstveni novčić posljednjeg vikinškog kralja

Raport
Piše: Raport
Vikinski novcic
Foto: Archaeological Museum, UiS

Jedan Norvežanin u aprilu 2025. godine šetao je njivom s detektorom metala u ruci kada je pronašao predmet za koji je mislio da je obično prljavo dugme. Mjesecima kasnije ispostavilo se da je zapravo otkrio neprocjenjiv artefakt, jedinstveni novčić Magnusa III Bosonogog, često nazivanog posljednjim vikinškim kraljem, piše Live Science.

Novčić je pronađen na njivi u blizini manastira Utstein na jugozapadu Norveške i potiče iz perioda vladavine Magnusa III, od 1093. do 1103. godine. To je prvi novčić ovog tipa ikada pronađen na teritoriji Norveške, saopćio je Arheološki muzej Univerziteta u Stavangeru.

"Fascinantna je pomisao da nas možda samo jedno veliko otkriće blaga dijeli od potpuno drugačijeg pogleda na kovani novac Magnusa Bosonogog. To pokazuje koliko su važna sva nova arheološka otkrića", naveli su iz muzeja.

Norvežanin Morten Ek pronašao je predmet u površinskom sloju oranice, na dubini od oko 10 do 15 centimetara. Jedna strana bila je sjajna i srebrna, dok je druga bila prekrivena bakrom s tamnom mrljom u sredini, zbog čega je predmet podsjećao na dugme. Ek ga je odnio kući i odložio među dugmad, moderne kovanice i stare metalne predmete koje je ranije pronašao.

Tek nekoliko mjeseci kasnije, kada je svoj nalaz pokazao drugim zaljubljenicima u potragu za blagom, primijetili su da srebrna strana izgleda kao srednjovjekovni novčić. Nakon toga kontaktirali su Arheološki muzej Univerziteta u Stavangeru, gdje su stručnjaci detaljno analizirali predmet.

Istraživači su ustanovili da je novčić naknadno prepravljen. Preko jedne strane postavljena je bakrena pločica, a rubovi novčića presavijeni su oko nje. Na ivicama su uočena dva ureza koji ukazuju da je nekada bio pričvršćen za lančić ili petlju, što znači da je kasnije nošen kao nakit.

Kako ne bi oštetili vrijedan artefakt uklanjanjem bakrene pločice, naučnici su koristili rendgensko snimanje. Ono je otkrilo prikaz grifona – mitskog bića s tijelom lava i osobinama ptice grabljivice. Iako se motiv ponekad tumači kao lav Svetog Marka, iz muzeja navode da prikaz više podsjeća na grifona, koji je u srednjovjekovnoj kršćanskoj umjetnosti simbolizirao dvostruku prirodu Isusa Krista – ljudsku i božansku.

Na vidljivoj strani novčića nalazi se motiv "krst preko krsta", s dvostrukim krakovima i polukružnim završecima. Upravo kombinacija grifona i ovog motiva čini novčić izuzetno rijetkim.

Prema podacima muzeja, poznata su samo četiri primjerka dvostranih novčića s ovom kombinacijom motiva. Jedan je pronađen u riznici Sandur na Farskim Ostrvima 1863. godine, dok su tri otkrivena prošle godine u danskoj riznici Merstad, koja sadrži gotovo 5.000 novčića.

Stručnjaci ističu da ovako rijedak nalaz može pružiti vrijedne informacije o obimu kovanja novca za vrijeme vladavine Magnusa Bosonogog.

Do danas je poznato oko 100 novčića iz perioda njegove vladavine, raspoređenih u 12 različitih arheoloških nalaza. Zbog toga svaki novi primjerak predstavlja važan doprinos razumijevanju proizvodnje i cirkulacije novca u Norveškoj tokom kasnog vikinškog doba i srednjeg vijeka.

vikinški novčići arheologija Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu