Priroda se danas proučava uz pomoć savremene tehnologije, od uređaja za praćenje životinja i snimanja zvukova do analize uzoraka i direktnog posmatranja. Ipak, novo istraživanje pokazuje da tragovi važnih naučnih otkrića mogu biti skriveni i na umjetničkim djelima starim nekoliko stoljeća.
Studija objavljena u časopisu PNAS, koju je predvodio Pedro Romero-Vidal sa Biološke stanice Donjana u Sevilji, otkrila je zanimljiv detalj na slici iz 1611. godine koji se poklopio s naučnim saznanjem potvrđenim tek prošle godine.
Veliki noćnjak (Nyctalus lasiopterus), najveća vrsta šišmiša u Evropi, već je 2001. godine privukao pažnju naučnika kada su u njegovom izmetu pronađeni ostaci perja brojnih ptica pjevica. To je ukazivalo da se hrani pticama, a ne samo insektima, ali je to ponašanje direktno potvrđeno tek 2025. godine. Tada su šišmiši, opremljeni minijaturnim uređajima za praćenje, snimljeni kako u letu love ptice selice i hrane se njima, bez slijetanja na tlo.
Zanimljivo je da istraživači u novoj studiji uopće nisu tragali za šišmišima. Analizirali su životinje prikazane na alegorijskoj slici „Zrak“, koju je 1611. naslikao flamanski umjetnik Jan Brueghel Stariji. Na djelu je prikazano više od 60 vrsta ptica i tri vrste šišmiša.
U gornjem desnom uglu slike primijetili su šišmiša koji u ustima nosi malu pticu. Prema obliku ušiju, krila, boji krzna i veličini, zaključili su da je riječ upravo o velikom noćnjaku.
Istraživači ističu da slika nije naučni dokaz, jer Brueghel gotovo sigurno nije mogao lično posmatrati ovaj prizor, veliki noćnjak lovi isključivo noću. Međutim, umjetnik je boravio u Italiji, gdje ova vrsta živi, pa je moguće da je čuo za takvo ponašanje ili vidio indirektne dokaze, poput perja u izmetu šišmiša.
Bez obzira na izvor inspiracije, činjenica da je baš ovu vrstu prikazao kako lovi pticu sugeriše da se oslanjao na stvarna zapažanja iz prirode, a ne samo na umjetničku simboliku.
Autori studije smatraju da bi digitalizacija muzejskih zbirki mogla dovesti do novih sličnih otkrića, jer stare slike možda kriju vrijedna zapažanja o prirodi koja su vijekovima prolazila nezapaženo.