Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump upravo je uveo novi val carina na desetine američkih trgovinskih partnera, uključujući Bosnu i Hercegovinu (35 posto na robu uvezenu iz BiH u SAD), označavajući značajnu eskalaciju trgovinskih napetosti koje bi mogle predstavljati najveću promjenu u globalnoj ekonomiji u posljednjih 100 godina.
Historijska nova trgovinska politika slijedi nakon mjeseci Trumpovog takozvanog "recipročnog" uvođenja tarifa i bezbrojnih bilateralnih trgovinskih pregovora, od kojih je nekolicina rezultirala sporazumima koji su spriječili još veće carine, navodi CNN u analizi.
Prikupili ogroman novac
Trump i njegovi ekonomski savjetnici proslavili su znatno veće tarife koje su već stupile na snagu, napominjući da su prikupile više od 100 milijardi dolara poreznih prihoda, a bez da su dovele do katastrofalne inflacije ili recesije, kako su se neki ekonomisti bojali.
Predsjednik SAD uvodi nove, znatno agresivnije tarife za koje ekonomisti strahuju da bi mogle pogoršati rastuće ekonomske probleme, uključujući inflaciju i usporavanje rasta radnih mjesta, koji tek sada postaju sve očitiji.
Evo što trebate znati o tarifama:
Koje su nove stope?
Prije četvrtka, roba gotovo svake zemlje bila je podložna minimalnoj tarifi od deset posto. Sada se stope znatno razlikuju od zemlje do zemlje.
Najviše stope nametnute su na robu iz Brazila (50 procenata), Laosa (40), Mjanmara (40), Švicarske (39), Iraka (35) i Srbije (35%).
Dodatna 21 zemlja suočava se s carinama većim od 15 procenata. To uključuje nekoliko zemalja na koje se SAD uveliko oslanja za razne robe, poput Vijetnama (20%), Indije (25%), Tajvana (20%) i Tajlanda (19%).
Roba iz Indije također bi mogla biti podložna dodatnoj tarifi od 25 posto zbog izvršne uredbe koju je Trump potpisao u srijedu, a koja ima za cilj kazniti Indiju zbog kupovine nafte od Rusije.
Ta druga tarifa trebala bi stupiti na snagu 27. augusta.
Roba iz 39 država, kao i članica Evropske unije, podliježe tarifama od 15 posto, prema popisu koji je Bijela kuća objavila prošle sedmice.
Osim Kanade i Meksika, sve ostale zemlje iz kojih SAD uvozi robu i dalje će se suočavati s minimalnom tarifom od deset procenata, iako uz nekoliko izuzeća.
Roba iz Meksika i Kanade bit će izuzeta od tarifa ako bude u skladu sa sporazumom o slobodnoj trgovini između SAD, Meksika i Kanade.
Ako ne, roba iz Meksika podliježe tarifama od 25 posto, dok roba iz Kanade podliježe tarifama od 35 procenata, u odnosu na prethodnih 25%.
U čemu je stvar s trgovinskim sporazumima?
U većini slučajeva, to nisu baš trgovinski sporazumi, već grube skice onih čije bi finaliziranje moglo potrajati mjesecima, ili čak godinama - pod pretpostavkom da se ne raspadnu.
Tokom proteklih pet mjeseci, Trump je najavio osam trgovinskih sporazuma.
Od njih su formalizirana samo dva - s Velikom Britanijom i Kinom.
Sporazum s Kinom, kojim su obje zemlje značajno snizile carinske stope koje su obje zemlje nametnule jedna drugoj robi, istječe 12. augusta.
Ako obje zemlje ne poduzmu ništa, stope bi mogle ponovno porasti.
Većina sporazuma koje je Trump najavio uključuje trgovinske partnere koji se obavezuju na kupovinu više američkih proizvoda, poput nafte, automobila, Boeingovih aviona, odbrambene opreme i poljoprivrednih proizvoda.
Oni također uključuju stotine milijardi dolara vrijedna ulaganja u američka preduzeća.
No, nije jasno jesu li SAD i drugi trgovinski partneri uključeni u sporazume na istoj strani oko mnogih predloženih uvjeta.
Primjerice, japanski premijer Shigeru Ishiba i vodeći japanski trgovinski pregovarač, Ryosei Akazawa, nedavno su rekli da se mnogi ključni detalji još uvijek razrađuju i da pričaju znatno drugačiju priču od Trumpa, koji je ranije ove sedmice rekao da je zemlja pristala kupiti Fordove F-150.
Jesu li neke robe izuzete od novih carina?
Da, mnogo.
Značajan izuzetak su pametni telefoni, koji nisu podložni nijednoj od novih stopa.
Osim toga, roba za koju je Trump uveo posebne sektorske tarife ili naredio istrage koje bi mogle rezultirati višim stopama neće se dodavati na "recipročne" tarife specifične za pojedinu zemlju.
Zasad to znači da bi se farmaceutski proizvodi, na primjer, mogli uvoziti iz drugih zemalja bez carine. Međutim, Trump upozorava da bi se uskoro mogli suočiti sa znatno višim stopama.
EU je nastojao preduhitriti te tarife pregovaranjem o porezu od 15 posto na izvoz farmaceutskih proizvoda u SAD kao dio sporazuma najavljenog s Trumpom.
Druge zemlje uključene u trgovinske sporazume slično dobivaju povoljnije stope na određene sektorske tarife.
Postoji i djelomično izuzeće za određenu robu proizvedenu u inozemstvu gdje najmanje 20 posto njihove vrijednosti dolazi od američkih materijala i rada.
Kada ove tarife stupaju na snagu?
Tehnički gledano, već su na snazi, ali postoji upozorenje.
Izvršna naredba koju je Trump potpisao prošle sedmice u biti navodi da će većina robe koja je utovarena na brodove i u tranzitu za SAD prije 00.01 sati u četvrtak suočiti se s prethodnim tarifnim stopama do 5. oktobra.
Ovo nije kraj
Osim farmaceutskih tarifa, Trump je zaprijetio uvođenjem opće tarife na poluvodiče i drvo.
Na sastanku u Ovalnom uredu u srijedu, na primjer, Trump je rekao da će uskoro uvesti stopostotnu tarifu na čipove i poluvodiče, iako nije dao vremenski okvir.
I dok bi tarife koje je Trump upravo donio u konačnici mogle biti proglašene nezakonitima, u iščekivanju tekućeg sudskog spora, predsjednik ima mnogo poluga koje može povući kako bi nastavio gurati svoj program za veće tarife.