Trg oslobođenja-Alija Izetbegović od danas krasi bista još jednog velikana bosanskohercegovačke književnosti – utemeljitelja moderne bosanske jezičke kulture i jednog od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca Alije Isakovića.
Općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić je prilikom pokretanja projekta obnove ovog trga želio da on zadrži svoju poziciju kao mjesto gdje se pokazuje poštovanje prema kulturi, tradiciji i bogatoj bosanskohercegovačkoj književnoj historiji. Iz tog razloga prihvaćena je inicijativa Društva pisaca BiH da na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović bude postavljena bista književnika Alije Isakovića, posebno imajući u vidu što se ove godine navršava 90 godina od njegovog rođenja, kao i 50 godina od izdavanja njegovog “Biserja” – prve antologije bošnjačke književnosti. Osim toga, navršava se i 30 godina od izdavanja Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika koji se smatra prvim savremenim bosanskim rječnikom.
Bista Alije Isakovića na ovaj način pridružena je spomen-bistama književnika postavljenim na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović davnih osamdesetih godina prošlog stoljeća: Ivi Andriću, Maku Dizdaru, Skenderu Kulenoviću, Meši Selimoviću, Branku Ćopiću i drugima. Izgradnja i postavljanje spomen-biste Alije Isakovića u potpunosti su finansirani iz budžeta Općine Stari Grad Sarajevo iznosom od 15.000 KM. Bistu je izradio istaknuti umjetnik i akademski kipar Stijepo Gavrić.
Posebno raduje što je spomen-bista odmah privukla pažnju prolaznika, i to mlađih generacija koji su na izletu sa svojim učiteljicama, te su imali priliku naučiti ko je bio Alija Isaković. I drugi prolaznici stajali su pored biste i hvalili ovaj potez, a jedan od njih je i Faruk Arslanagić.
„Odličan potez Općine Stari Grad, jer na ovom mjestu i trebaju da budu biste i statue naših poznatih pisaca. Pozdravljam i sanaciju trga, mislim da je sve veoma dobro urađeno“, izjavio je Arslanagić.
Novu bistu Alije Isakovića primijetio je i Fahrudin Grozdanić „Našim zaslužnim piscima definitivno je mjesto ovdje, u srcu grada, na Trgu oslobođenja Alija Izetbegović, bilo da je to Ivo Andrić ili Alija Isaković. Nažalost, kultura čitanja kod mlađih generacija danas i nije više popularna. Živimo vrijeme interneta i modernih tehnika, knjige se sve manje koriste, što nije dobro. Sa suprugom upravo komentarišem kako je trg dobro saniran i mnogo je bolje stanje nego što je bilo“, izjavio je Grozdanić.
Alija Isaković je bio bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca. Snažno se zalagao za afirmaciju bosanskog jezika. Kao leksikograf, Isaković je bio nezaobilazan u oblikovanju bosanskog jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995. godine. Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1976. godine. Umro je u Sarajevu 1997. godine.
