Osnovni sud u Banjoj Luci, u čijem se registru vodi politička stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izbjegao je na upit Raporta dati konkretne odgovore na ključna pitanja u vezi s pravnim posljedicama pravosnažne presude protiv predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika.
Umjesto jasnog odgovora o eventualnom postupanju po sili zakona, Sud je Raportu na brojna pitanja , kao odgovor poslao tek jednu rečenicu koja je, umjesto pojašnjenja, izazvala dodatnu zabunu.
Odgovor koji ništa ne otkriva
Na novinarski upit, u kojem smo tražili informacije o tome da li je Sud upoznat s presudom protiv Milorada Dodika i da li je razmatrao njene posljedice po njegovu funkciju predsjednika SNSD-a, te da li je Centralna izborna komisija kontaktirala Sud u vezi s tim, stigao je kratak odgovor:
‘Nakon izvršenih provjera u Registru političkih organizacija ovog suda, obavještavamo Vas da nije evidentiran zahtjev za upis promjena u registarski spis broj Rg-9/02 koji se odnosi na političku organizaciju Savez nezavisnih socijaldemokrata’- stoji u odgovoru za Raport iz Osnovnog suda u Banjoj Luci.
Drugim riječima, Sud tvrdi da ništa nije zaprimio. Niti potvrđuje da je upoznat s presudom, niti pojašnjava da li ima obavezu da reaguje po službenoj dužnosti i na ovaj način , uopšte se ne obazirući na pravne psoljedice presude Dodiku, ignoriše da postupi po Krivičnom zakonu BiH.
Podsjetimo, Krivični zakon BiH u članu 203a, stav 5, u kojem su sadržane pravne posljedice presude, jasno propisuje da osobi osuđenoj po tom članu prestaje službena dužnost, i to po sili zakona, bez obzira na način finansiranja te dužnosti. To znači da pravne posljedice stupaju automatski i ne zavise od nečijeg „zahtjeva“ ili „inicijative“.
I upravo tu nastaje paradoks. Osnovni sud u Banjoj Luci, koji vodi registar političkih organizacija, tvrdi da nije zaprimio nikakav zahtjev za izmjenu podataka, dok istovremeno izbjegava odgovoriti ko je taj koji bi uopće trebao podnijeti takav zahtjev ako se radi o zakonskoj obavezi koja nastupa automatski.
Ovakav odgovor suda ne samo da ne daje tražene informacije, već otvara nova pitanja. Ako se pravne posljedice osude aktiviraju po sili zakona, zar sud nije dužan postupiti po službenoj dužnosti, nakon što je presuda javno objavljena i postala pravosnažna?
Dodatno pitanje
Nakon ovakvog odgovora, Raport je Osnovnom sudu u Banjoj Luci uputio dodatno pitanje o tome ko im je trebao dostaviti takav zahtjev, jer je riječ o pravnim posljedicama presude koje stupaju po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude. Odgovor na to pitanje još nije stigao.
Ovaj slučaj pokazuje koliko pravni sistem može biti trom, pa i selektivan u postupanju kada su u pitanju najviši politički funkcioneri. U trenutku kada zakon jasno definiše posljedice presude, a institucije šute i čekaju da “neko” podnese zahtjev povjerenje građana u jednakost pred zakonom dodatno se urušava.
Ako svemu ovome dodamo činjenicu da je Osnovni sud u Banjoj Luci jučer posjetio Goran Selak, ministar pravde RS, o čemu je Raport već pisao, te da se sumnja da je Selakova posjeta imala veze i s pravnim posljedicama Dodikove presude koje treba provesti taj sud, onda odgovor koji smo dobili iz Osnovnog suda u Banjoj Luci nije mogao biti drugačiji.
No, nadati se da će u ovom slučaju reagirati druge nadležne institucije , pa da će ovaj sud morati odgovoriti na pitanja koja su u njegovoj nadležnosti i svojim radom odgovoriti zadacima na koje ih obavezuje zakon.