Emina Omanović živi u Mostaru, u gornjoj Šantićevoj. Ulicu u kojoj je rođena i odrasla, poznaje po imenu pjesnika Alekse Šantića. No, u njenim dokumentima, kao adresa je navedena ulica Mile Budaka. Emina se s tim ne miri.
„Iako je ovako već 27 godina, ja još nikad nisam kazala da stanujem u ulici Mile Budaka. Niti ću kazati! Ne priznajem to! Stidim se toga! Ljuta sam!!! Cijela moja porodica je antifašistička. Nekoliko članova porodice ubijeno je u logorima NDH u Jasenovcu i Staroj Gradiški, tokom Drugog svjetskog rata. I sada, voljom nekih, moram ih nazvati neljudi, onih koji baštine nacizam i fašizam, ja i stotine mojih sugrađana, primorani smo da nam na adresi stoji ime jednog od začetnika ustaškog pokreta u NDH, Pavelićevog ministra Mile Budaka! Užasavam se te činjenice i realnosti da i danas živimo taj košmar! Evo, čujem večeras na vijestima da su u Slavonskom Brodu, u Hrvatskoj, ukinuli ime ulice koja se zvala po Budaku. Ako su se u Hrvatskoj mogli odreći nacističke ideologije NDH, bar javno, šta Mostar čeka?!“ – ogorčeno govori Emina.
I zaista, Gradsko vijeće Slavonskog Broda, uz suzdržanost zastupnika HDZ-a i HSP-a donijelo je odluku da ovaj hrvatski grad više neće imati ulicu Mile Budaka. Podsjetimo, Budak je bio glavni ustaški ideolog i jedan od osnivača ustaškog pokreta. Autor je ustaškog plana za rješavanje srpskog pitanja u Hrvatskoj – „trećinu pobiti, drugu protjerati, a trećinu pokatoličiti“. Proglašen je ratnim zločincem.
Budak nije jedini nacista prema kojem su nazvane mostarske ulice. Više od dvije decenije nakon završetka rata, ulice u Mostaru i dalje nose nazive koje im je nasilno i jednostrano 1994. i 1995. godine dala "Komisija za preimenovanje ulica", koju su činili: Jadran Topić, predsjednik komisije, te članovi: Marin Topić, don Luka Pavlović, fra Tomislav Pervan, Nikola Mandić, Ante Aleksić, Srećko Vučina, Mile Puljić, Anđelko Zelenika i Ivan Kordić. Odluke o preimenovanju ulica i trgova, u Mostaru 1995. godine potpisao je HDZ-ov predsjednik Općinskog vijeća Mijo Brajković.
Ima li političke volje u Gradskom vijeću da se ovaj problem riješi?!
Stanovnici Mostara i danas koračaju ulicama koja nose imena zapovjednika zloglasne Crne legije, jedinice Ustaške vojnice iz Drugog svjetskog rata, kao i političara i ministara iz vremena NDH. Table na kojima su ispisana imena nacističkih i fašističkih ideologa i lidera, Mladena Lorkovića ministra vanjskih poslova NDH; Ante Vokića krilnika Ustaške vojnice; logornika i ustaškog povjerenika za Bosnu iz vremena NDH Jure Francetića; ustaškog tabornika Ive Zelenike; vrhovnog izvršitelja uprave NDH velike župe Hum u Mostaru Đure Spuževića - provocirajući i dalje prkose na fasadama ulica u zapadnom dijelu Mostara, uprkos višekratnim pozivima da se te sramotne identifikacije uklone i bace na smeće historije.
„U Gradskom vijeću svojevremeno su bile formirane komisije sa takvim zadatkom, ali zahvaljujući radikalnim strujama HDZ-a koje još uvijek baštine vrijednosti NDH, taj posao nikada nije makao od jalovog početka. Zanimljivo je da Gradsko vijeće Mostara ni poslije više od godinu od ponovnog aktiviranja nije smoglo snage da aktuelizira ovo pitanje kako bi se grad konačno obračunao sa sramnim fašističkim naslijeđem koje na veoma loš način šalje poruku ljudima iz cijelog svijeta koji dolaze i žele upoznati ovo mjesto“, govori novinar Alija Behram.
Adil Šuta (SDA), predsjednik Kluba vijećnika Koalicije za Mostar u Gradskom vijeću Mostara ističe da je njegov stav, ali i stav članova Koalicije za Mostar, da treba cjelokupno tretirati izmjene naziva svih ulica.
„Poznato je kako su bivše mostarske općine Jug, Zapad i Jugozapad promijenile veliki broj naziva ulica. Naš stav je da Mostar ne može nositi nazive ulica po presuđenim zločincima i fašistima, ali također tražimo da se i druge ulice tretiraju. Ne može biti sjedište Gradskog vijeća na adresi Hrvatskih branitelja, niti može biti ulica Hrvatske mladeži, a ne Omladinska ulica ili Ulica mostarske mladosti i mnogi drugi slučajevi. Tretiranje i promjena naziva samo jedne ili četiri ulice, bez rasprava i dogovora o promjeni još desetina drugih ulica nama nije prihvatljivo“, kaže Šuta.
Nataša Jekić (nestranačka vijećnica), vijećnica u Gradskom vijeću Mostara, za Raport govori da je ona za mijenjanje naziva ulica koja nose imena fašista i nacista iz perioda Drugog svjetskog rata.
„Naravno da jesam za mijenjanje naziva ulica koja nose imena fašista i nacista. Usprotivit ću se ucjenama ili prijedlozima da se ukinu nazivi ulica antifašista! Fašizam i antifašizam se nikako ne mogu izjednačavati. Kao neki kompromis, postoji još uvijek neslužbena ideja, da Mostar koji je poznat po suncu, po plavetnilu neba, po beharu - dobije upravo takve nazive. Ulica behara, Radosna ulica, Sunčana ulica i slično. Nas je 35 u Vijeću. Imamo različite stavove. Ipak, smatram da bismo se trebali složiti oko toga da u Mostaru ne bi smjelo biti mjesta za ulice koja nose imena fašista i nacista!“, ističe vijećnica Jekić.
I vijećnica Adela Gosto (Prva mostarska partija) smatra da ovaj problem mora riješiti Gradsko vijeće.
„Moj stav je da se ulice kojima je naziv promijenjen tokom 1990-ih godina, a nose imena ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, moraju izmijeniti. Ova imena, odnosno nazivi ulica po zločincima, su ogroman teret ovom gradu i njegovim stanovnicima. Iskrena da budem, ja ih ne mogu ni izgovoriti. Nadati se da će u narednom kvartalu izmjene naziva ulica biti na dnevnom redu GV-a. Ako ne, sigurna sam da će opozicioni vijećnici staviti tu tačku na dnevni red, a tada će se vidjeti puno toga.
Nažalost, opozicija nema dovoljno ruku da bilo šta sama usvoji, pa tako, osim ulica, imamo problem i usvajanja i izmjena Statuta, što nam je isto ogroman problem. Statut Grada Mostara još nije usvojen, a trebao je postignutim dogovorom HDZ i SDA, kojim se često hvale, biti usvojen na prvoj sjednici“ – kaže vijećnica Gosto.
Na sjednicama prijašnjih saziva Gradskog vijeća, vijećnici HDZ-a u Gradskom vijeću tražili su da se ukine naziv Titove ulice u Mostaru, te pokušavali nametnuti parcijalno mijenjanje naziva ulica. U HDZ-u se pozivaju na Rezoluciju Evropskog parlamenta od 2. aprila 2009. o evropskoj savjesti i totalitarizmu, „priznajući nacizam, staljinizam, fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe.“
Već 19 sjednica je iza Gradskog vijeća Mostara, od kako je ovaj grad nakon dugih osam godina nepostojanja Vijeća dobio tijelo koje donosi odluke i može mijenjati, uz ostalo, i nazive ulica. No, o tome niti na jednoj sjednici nije bilo govora. Naredna, 20. sjednica GV Mostara je u srijedu 13. aprila. Na dnevnom redu ni te sjednice nema tačke koja bi otvorila diskusiju o teškom bremenu nacističkih ulica koje Mostar nosi 27 godina.
