Prije dva dana, 8. oktobra, francuski astronaut Thomas Pesquet snimio je izuzetno rijedak događaj s Međunarodne svemirske stanice (ISS). Fotografija snimljena u jednom kadru s dugom ekspozicijom, nalikuje na eksploziju kobaltne bombe negdje nad Evropom.
No, iako izgleda zastrašujuće, ovo ogromno plavo svjetlo nije uzrokovalo nikakvu štetu, a većina ljudi nije ni primjetila da se dogodilo.
Snimka predstavlja nešto mnogo manje zloslutno što se naziva 'prolazni svjetlosni događaj' (TLE) - fenomen koji se može pojednostavljeno opisati kao munja koja se kreće prema gore, prema gornjim dijelovima atmosfere.
TLE-ovi su zapravo skupina različitih pojava koje se događaju tokom grmljavine, ali znatno iznad mjesta gdje se uobičajeno javljaju normalne munje. Iako su povezani s munjama, funkcioniraju malo drugačije.
Jedan od tih fenomena naziva se plavi mlaz. Smatra se da se plavi mlazovi, koji se formiraju na visini od oko 25 km, kreću slično kao normalna pražnjenja munje između gornjeg područja pozitivnog naboja u grmljavinskom oblaku i negativno nabijenog gornjeg rubnog sloja oblaka. Ako vodilica munje krene prema gornjem negativnom sloju, umjesto prema donjem, također negativno nabijenom, nastaje plavi mlaz.
U tom fenomenu pozitivni kraj vodilice munje ispuni negativno nabijeno područje prije nego što negativni kraj ispuni pozitivno nabijeno područje, a pozitivna vodilica munje konačno izlazi iz oblaka i nastavlja napredovati uvis gdje izaziva plavi sjaj molekularnog dušika.
Naučnici Evropske svemirske agencije (ESA) još su 2018. otkrili mogući uzrok nastanka plavih mlazova. Nazvali su ih plavim bljeskovima, odnosno plavim praskovima no njihovo porijeklo još uvijek nije potpuno razjašnjeno. Rad o njima objavljen je početkom ove godine u časopisu Nature.
Atmosferski fizičar Torsten Neubert, jedan od autora rada, pretpostavlja da plave praskove pokreće posebna vrsta električnog pražnjenja kratkog dometa unutar oluje. Prema njemu turbulencije u grmljavinskoj oluji pružaju mogućnost da se suprotno nabijene regije približe jedna drugoj na manje od kilometra i oslobode snažan izboj struje.
Munje maštovitih imena
Prolazni svjetlosni događaji uključuju brojne druge fenomene od kojih su nekima atmosferski fizičari nadjenuli bajkovita imena kao što su trolovi, vile, duhovi, patuljci i sl..
"Ono što je fascinantno kod ove munje je da su je do prije nekoliko desetljeća anegdotalno znali viđati samo piloti, a naučnici nisu bili uvjereni da oni zaista postoje", objasnio je Pesquet u potpisu fotografije.
"Samo nekoliko godina kasnije možemo potvrditi postojanje vilenjaka, a i sprajtovi su postali vrlo stvarni; štoviše mogli bi čak utjecati na našu klimu!", dodao je.
Iako Pesquet nije bjasnio koji je od navedenih prolaznih svjetlosnih događaja zabilježio svojom kamerom, najvjerojatnije se radi o plavom starteru. To je pojava u kojoj se plavi mlaz ne uspijeva razviti do mlaznog dijela već umjesto toga stvara kraći i svjetliji sjaj.
Ove događaje teško je fotografirati sa Zemlje jer se zbivaju vrlo visoko na nebu, a također ih često zaklanjaju olujni oblaci. Osim toga, obično traju samo nekoliko milisekundi. Zato je ISS idealno mjesto za njihovo istraživanje.
Zemlja nije jedino mjesto za koje znamo da ima ovakav light show, Jupiter ima još spektakularnije munje.
