Iako Sunce omogućava život na Zemlji, ono je istovremeno izvor opasnih i nestabilnih pojava. Kako bi bolje razumjela te svemirske ekstreme, NASA je još 2018. godine lansirala sondu Parker Solar Probe (PSP) s ciljem da istraži Sunčevu koronu i magnetsko polje iz blizine kakva nikad ranije nije postignuta.
Dana 24. decembra 2024. godine, PSP je proletio svega 6,1 milion kilometara od Sunčeve površine, zaštićen posebnim termalnim štitovima, krećući se brzinom od nevjerovatnih 692.000 km/h – čime je postao najbrži svemirski brod u historiji.
Njegova kamera WISPR, otporna na radijaciju, tada je snimila dosad najneviđenije prizore Sunčeve atmosfere i koronalnog vjetra, koje je NASA nedavno objavila.
„Parker Solar Probe nas je ponovo doveo u srce dinamične atmosfere naše najbliže zvijezde“, izjavila je Nicky Fox, zamjenica direktora naučnih misija pri NASA-i.
Sunčev vjetar, tok nabijenih čestica, kao i povremene koronalne izbačaje mase (CME), mogu ozbiljno ometati satelite, energetske mreže i komunikacione sisteme na Zemlji. Sada, zahvaljujući ovim podacima, naučnici prvi put vlastitim očima vide gdje započinju prijetnje svemirskog vremena.
PSP je potvrdio postojanje tzv. "preklopa" – cik-cak magnetskih polja, češćih nego što se ranije mislilo, koji doprinose stvaranju brzog Sunčevog vjetra. Također, uočeni su tragovi sporijeg, ali gušćeg vjetra koji, prema sadašnjim podacima, dolazi iz ekvatorijalnih regija Sunca.
Sljedeći bliski prelet Parkerove sonde zakazan je za septembar 2025. – a očekuje se da će tada kamera zabilježiti još spektakularnijih otkrića iz srca zvijezde koja upravlja našim svemirskim susjedstvom.