Astronomi su otkrili izuzetno drevnu galaksiju koja je postojala prije oko 13 milijardi godina, svega 800 miliona godina nakon Velikog praska. Novo istraživanje pruža moguće tragove prvih zvijezda u historiji svemira i rijedak uvid u period formiranja prvih galaksija.
Tim naučnika, predvođen astronomom Kimihikom Nakajimom, koristio je moćni James Webb teleskop kako bi proučavao duboki svemir. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature.
Galaksija nosi oznaku LAP1-B i smatra se jednom od hemijski najprimitivnijih galaksija ikada posmatranih.
Galaksija je toliko udaljena i slaba da bi je bilo gotovo nemoguće posmatrati bez pomoći fenomena poznatog kao gravitaciono sočivo.
Veliko jato galaksija između Zemlje i LAP1-B djelovalo je kao kosmička lupa, pojačavajući njenu svjetlost čak 100 puta.
Analize su pokazale da najveći dio svjetlosti dolazi iz užarenih gasnih oblaka, a ne direktno od zvijezda. Spektralna analiza omogućila je određivanje hemijskog sastava.
Rezultati su iznenađujući: LAP1-B gotovo da ne sadrži teške elemente. Količina kisika je oko 240 puta manja nego na Suncu, što ukazuje na izuzetno ranu fazu razvoja svemira.
Naučnici su uočili snažno jonizujuće zračenje koje odgovara teorijskim predviđanjima o Population III zvijezdama, prvim zvijezdama u svemiru, koje su nastale od vodonika i helijuma nakon Velikog praska.
One su bile ogromne, ekstremno vruće i kratkog vijeka.
Analiza kretanja gasa sugeriše da galaksiju stabilizuje velika količina tamne materije, iako je ona nevidljiva.
Istraživači smatraju da je ovo jedan od najrjeđih uvida u rani svemir, kada su prve zvijezde počele oblikovati svemir kakav danas poznajemo.