Johanesburg, najbogatiji grad Afrike "izgrađen na zlatu" danas se suočava s haosom, kriminalom i korupcijom, a kao rezultat svega dogodio se kolaps osnovnih usluga širom Južnoafričke Republike. Prekinuta željeznička mreža remeti trgovinu, loši sanitarni uslovi izazvali su epidemiju kolere u gradu Pretoriji, a građani počinju da se navikavaju na nestanak struje ili tople vode.
Škole, bolnice, restorani i kompanije oslanjaju se na rezervne generatore kako bi nastavili s radom. JAR danas izgleda kao država koja propada. Srž disfunkcionalnosti u Johanesburgu je kriza upravljanja. Otkako je Afrički nacionalni kongres, vladajuća nacionalna stranka u zemlji, 2016. godine izgubio kontrolu nad gradom, uslijedile su nestabilne koalicije zbog kojih se za četiri godine izmijenilo šest gradonačelnika, piše Bloomberg.
Državno elektroprivredno preduzeće, koje je posljednjih godina postalo sinonim za južnoafričke probleme, ima flotu elektrana na ugalj koje su stare, loše održavane i loše dizajnirane. Isključivanja struje traju i do četiri i po sata u kontinuitetu, pa građani svoje uređaje pune i koriste onda kada ima struje, jer se nikad ne zna kada slijedi sljedeće isključenje.
"Možda u ovom trenutku Južna Afrika još uvijek nije propala država, ali smo sigurno propala vlada", poručila je Tesa Dums, direktorica politike u Rivonia Circleu, neprofitnoj organizaciji čiji je deklarisani cilj transformisati tu zemlju u "snažnu, održivu demokratiju."
"Zasad ne osjećamo posljedice propale države, jer drugi sektori društva nastavljaju funkcionisati, ali i dalje osjećamo posjlednice neuspjelih upravljanja", rekla je.
Rješenje postoji, ali je vrlo skupo. Prema bivšem gradonačelniku Mfou Falatseu, koji je u januaru sklonjen s dužnosti, Johannesburgu je potrebno 300 milijardi randa (16,3 milijarde dolara) za izgradnju nove infrastrukture što uključuje struju, vodu, kanalizaciju. Budući da se posljednjih godina grad suočava sa smanjenim prihodima, to se rješenje još uvijek čini vrlo daleko.
Od statusa najbogatijeg grada Afrike koji je zaslužio zbog zlatne groznice koja je počela u kasnom 19. stoljeću i nastavila se kroz eru apartheida, Johanesburg se pretvorio u grad u kom je polovina stanovništva nezaposlena i živi u siromaštvu. Na nacionalnom nivou je stopa nezaposlenosti 32,9 posto, a oko 18 miliona ljudi (od ukupno 59,4 miliona) oslanja se na neki oblik socijalne pomoći. Za poreženje, broj registriranih poreznih obveznika je upola manji.
U međuvremenu se proširio i kriminal, pa grupe otimaju zapuštene zgrade i kompanije u takvim područjima više ne žele poslovati, dok sitni kriminalci kradu kablove i metal s trafostanica i prodaju ga na crnom tržištu. Zbog toga je u Rodeportu, zapadno od Johannesburga, 12 malih lokalnih trafostanica trebalo biti zamijenjeno, a cijena svake nove iznosi 35.249 eura.
Računica City Powera, koji nabavlja električnu energiju od Eskoma i distribuira je u Johanesburgu, pokazuje da su izgubili 500 miliona randa tokom prošle godine zbog toga što je materijal pokraden ili oštećen, ali i jer se takvi kablovi ne mogu nositi s povratkom struje, pa ih i ona dodatno oštećuje. Na kraju stanovnici danima ostaju bez struje, a i kompanija je u problemima.
Rupe u cesti, nepokriveni šahtovi i izloženi električni kablovi po ulici stvaraju dodatne probleme vozačima, pa za put koji inače traje 30 minuta sada treba dva sata. U svemu donekle profitiraju beskućnici, koji kontrolišu saobraćaj onda kad nestane struja.
Brojni poslovni čelnici podigli su uzbunu zbog smera kojim se nacija trenutno kreće. Centralna banka procjenjuje da restrikcije struje privredu koštaju 900 miliona randa dnevno, što će smanjiti ovogodišnju stopu rasta za dva posto.
