Početak je januara, najčešće vrijeme kada se donose odluke o dijatama a US News & World Report je objavio najbolje i najgore dijete u 2024. Pobjednik je i ove godine mediteranska dijeta, a u nastavku saznajte koje dijete su još pri vrhu s mediteranskom, a koje biste trebali izbjegavati.
Najbolje dijete 2024.
Mediteranska dijeta: Ova već poznata dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno opravdanim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Mediteransku prehranu najjednostavnije je predočiti kroz okuse i mirise Mediterana koji prožimaju ovu kuhinju. Piramida mediteranske prehrane vrlo je slična klasičnoj prehrambenoj piramidi. Žitarice, proizvodi od žitarica (hljeb, tjestenina, krupica) i krompir nalaze se u bazi što znači da se jedu u najvećoj količini. Slijedi povrće i voće, potom nemasno meso, riba i morski plodovi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orašasti plodovi i mahunarke, a u samom vrhu piramide nalaze se masnoće i slastice, odnosno hrana koja se jede u najmanjoj količini.
DASH dijeta: Prvobitno namijenjen osobama koje pate od visokog krvnog pritiska, ali kako se pokazala uspješna i u skidanju suvišnih kilograma koji obično prate povišen krvni pritisak, preporučuje se i osobama koje trebaju smršavjeti. Prehrambene preporuke DASH dijete odnose se na smanjen unos masnoća, posebno zasićenih masnih kiselina, kroz izbacivanje masnog mesa i masnih proizvoda iz jelovnika. Kao izvor proteina u prehrani preporučuje se perad, riba, plodovi mora (plodove mora ipak treba ograničiti zbog visoke količine holesterola koji sadrže), nemasni sirevi, jaja (bjelance, budući da je žumance bogato holesterolom) i mahunarke, posebno soja i proizvodi od soje. DASH dijeta, osim što pomaže u reguliranju problema sa pritiskom i masnoćama, omogućava strukturirano i postepeno mršavljenje u skladu s preporukama nutricionizma.
MIND dijeta: Kombinacija je mediteranske i DASH prehrane, malo je lakše i za slijediti, jer zahtijeva manje ribe i voća. U istraživanjima je dokazano da i MIND i mediteranska prehrana smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. Kod te dijete naglasak je na 10 zdravih grupa namirnica koje potiču zdravlje mozga: zeleno lisnato povrće, sve ostalo povrće, orašaste plodove, bobičasto voće, grah, cjelovite žitarice, ribu, perad, maslinovo ulje i vino. S druge strane, preporučuje se izbjegavati hranu iz pet nezdravih skupina: crveno meso, maslac i margarin, sireve, kolače i slatkiše, prženu ili brzu hranu.
Najgore dijete
Atkinsova dijeta: Mesna dijeta, poznatija pod imenom Atkinsova dijeta je dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, koja je postala planetarno popularna jer obećava brz gubitak kilograma. Mesnu dijetu je prvi proslavio dr. Robert C. Atkins, koji je o njoj 1972. napisao knjigu koja je postala hit. Zagovornici mesne dijete tvrde da je moguće gubiti kilograme i konzumirati proteine i masti u željenim količinama, sve dok izbjegavate hranu bogatu ugljikohidratima.
U posljednjih nekoliko godina, više od 20 studija pokazalo je da su dijete s niskim udjelom ugljikohidrata bez potrebe za brojanjem kalorija učinkovite za mršavljenje. Mesna dijete nije za svakoga i prije dijete trebalo bi se konsultirati s ljekarom, a osobama s bubrežnim bolestima i trudnicama ova dijeta je strogo zabranjena. Brz gubitak kilograma je glavna prednost. Prehrana je bogata proteinima i zasićenim masnoćama što je posebno kao preporuka za fazu održavanja tjelesne mase izuzetno nezdravo.
Također mesna dijeta je siromašna složenim ugljikohidratima koji daju energiju, prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima i fitohemikalijama. Moguća je pojava zatvora (opstipacije) i bolesti crijeva zbog nedostatka vlakana, a zbog visokog unosa proteina dolazi do povećanja amonijaka u tijelu, opterećuje se jetra, bubrezi te dolazi do povećanja rizika od osteoporoze. Prehrana bogata bjelančevinama i zasićenim masnoćama i kolesterolom utječe na razinu lipida u krvi i na ubrzan razvoj ateroskleroze te nastanak srčanog udara.
Dukan dijeta ('francuska' visokoproteinska dijeta): Svojim je postavkama slična Atkinsonovoj dijeti. Riječ je o visokoproteinskoj dijeti, podijeljenoj u četiri faze, od kojih se ističe prva faza znakovita naziva 'faza napada'. Sam naziv ne sluti na dobro jer se već time implicira da se vlastiti organizam, odnosno metabolizam napada ili šokira. I to oružjem zvanim – proteini (bjelančevine). Posljedica: zakiseljavanje organizma (koje se nalazi u pozadini nastanka najznačajnijih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice), ketoza (stvaranje ketonskih tijela kao posljedica metaboličke razgradnje masti) te stvaranje neugodnih miomirisa nalik na aceton i maslačnu kiselinu.
Takva prehrana naročito u prvoj fazi tzv. napada izrazito opterećuje funkciju bubrega i jetre, što je i pojašnjeno u nedavnoj studiji in vivo, u kojoj su kod ispitnih životinja uslijed ovakvog načina prehrane nastali bubrežni kamenci. Valja reći kako je do nastanka bubrežnih kamenaca došlo već nakon 12 sedmica! Ovakva dijeta izrazito je restriktivna prema povrću, što je nedopustivo, pa makar to bilo 'samo' u 'prvoj fazi'. Samim tim, prijeti i opasnost od težeg probavnog zatvora, ali i od metaboličkih smetnji te nutritivnih deficita. Uz sve navedeno, Dukanova dijeta preporučuje aspartam (umjetno sladilo) u neograničenim količinama, dok istovremeno zabranjuje limunov sok (u prvoj fazi), smatrajući ga izvorom nepoželjnih ugljikohidrata.
Dijeta sirovom hranom: Ova dijeta je prilično jednostavna. Riječ je zapravo o veganskoj prehrani (što znači da su životinjski proizvodi poput mesa, mliječnih proizvoda, ribe, jaja i sira zabranjeni) i konzumiranju namirnica koje nisu kuhane ili zagrijavane iznad 47.77°C. To znači da će sva hrana biti ili hladna, sobne temperature ili mlaka i poslužena u svom prirodnom stanju - nije dopušteno kuhanje na pari, pečenje ili pirjanje.
Iako može omogućiti mršavljenje, postoje rizici od prevelikog gubitka težine. Budući da je dijeta sirovom hranom restriktivna, može dovesti do pothranjenosti pa bi je trebali izbjegavati svi koji imaju historiju poremećaja prehrane. Ova dijeta također može dovesti i do nutritivnih nedostataka poput nedostatka vitamina B12, kalcija i željeza te može doći do manjka unosa proteina, vitamina D, kalcija, cinka i natrija.
