Najdublja plava rupa na svijetu nalazi se tik uz obalu Meksika, a naučnici je ni danas nisu uspjeli u potpunosti istražiti do samog dna.
Poznata i kao Tam Ja, što na majanskom jeziku znači „duboka voda“, ova vrtača ima veoma slabu vidljivost s površine. Otkrio je lokalni ronilac prije nešto više od 20 godina.
Naučnici su 2021. godine pokušali izmjeriti njenu dubinu pomoću eholota koji šalje zvučne talase prema dnu. Tada je procijenjeno da je duboka oko 275 metara. Međutim, nova ekspedicija iz 2023. godine pokazala je da dubina iznosi najmanje 420 metara, iako još uvijek nije potvrđeno da li je to zaista krajnje dno.
Stručnjaci su koristili uređaj poznat kao CTD (profiler provodljivosti, temperature i dubine), čiji senzori mjere pritisak vode kako bi se preciznije odredila dubina.
Smještena uz obalu meksičkog poluotoka Jukatan, ova vrtača ima brojne geološke i ekološke karakteristike koje su izuzetno važne za morske biologe i druge naučnike.
Plave rupe su prirodne pećine na morskom dnu s gotovo vertikalnim zidovima i najčešće se nalaze u priobalnim područjima. Nastaju u podlozi od mekših stijena, poput krečnjaka, koji vremenom erodira i dovodi do urušavanja.
Većina ovakvih vrtača duboka je tek nekoliko desetina metara, iako često mogu biti povezane s kompleksnim podvodnim pećinskim sistemima. Na njih ne utiču okeanske struje, cirkulacija vode je slaba, a nivo kiseonika nizak u većim dubinama, što otežava opstanak gotovo svih živih organizama osim mikroba.
Iako je Tam Ja trenutno najdublja poznata plava rupa, postoji i čuveni primjer Velike plave rupe u Belizeu. Godinama su istraživači pokušavali da je detaljno prouče, a 2018. godine u istraživanje su se uključili Ričard Brenson i Fabijen Kusto, unuk slavnog francuskog istraživača Žaka Kustoa.
Spuštali su se u odvojenim plovilima i na oko 91 metar dubine otkrili sloj vodonik-sulfida, ispod kojeg je voda bila potpuno tamna i bez znakova života. Na zamišljenom dnu pronašli su i smeće. uključujući dvolitarsku plastičnu bocu i davno izgubljenu GoPro kameru s fotografijama s odmora.
Otkrivena su i dva tijela, za koja se vjeruje da pripadaju istraživačima nestalim tokom ranije ekspedicije.
Brenson je tada izjavio da je plava rupa dio složenog sistema pećina koje su nekada nastale na suhom kopnu, te da predstavlja snažan dokaz koliko brzo i dramatično nivoi mora mogu rasti. Prema njegovim riječima, prije oko 10.000 godina nivo mora porastao je za približno 90 metara usljed topljenja leda širom svijeta, a tragovi tog nekadašnjeg kopna i danas su vidljivi u strukturi stijena na velikim dubinama.