Može li mjesec u kojem smo rođeni utjecati na naše mentalne sposobnosti, školski uspjeh i razvoj mozga? Najnovija međunarodna istraživanja otkrivaju iznenađujuće obrasce koji se ponavljaju u milionima analiziranih slučajeva. Naučnici tvrde da dva mjeseca posebno odskaču i objašnjavaju zašto djeca rođena u tom razdoblju imaju naizgled iznenađujuću akademsku prednost.
Postoji li stvarna veza između datuma rođenja i intelektualnog razvoja?
Pitanje o tome može li datum rođenja utjecati na intelektualne potencijale osobe, njezin kognitivni razvoj, koeficijent inteligencije i obrasce ponašanja, bilo je tema bezbrojnih naučnih istraživanja. Tokom jedne od najnovijih studija, istraživači su ponovno uočili zanimljive obrasce koji se ponavljaju u međunarodnim analizama i koji nude moguće odgovore na ova pitanja.
Američki naučnici objašnjavaju da mjesec rođenja može biti povezan s kognitivnom evolucijom zbog faktora iz okoline koji utječu na razvoj fetusa tokom trudnoće. Klima, način prehrane, izloženost suncu te sezonske infekcije spadaju među ključne faktore koji mogu djelovati na neurološki razvoj u maternici, posebno u određenom trimestru.
Brojna istraživanja potvrđuju da sezonski uvjeti mogu oblikovati ključne kognitivne prekretnice u ranom djetinjstvu te kasnije utjecati i na akademski uspjeh. Prema navodima naučnika, presudni elementi uključuju godišnje doba, razine vitamina D u trudnoći, prehranu majke te učestalost respiratornih virusa. Ove varijable mogu različito djelovati na razvoj mozga u prenatalnoj fazi i nakon rođenja.
Naučnici su otkrili zanimljiv i vrlo konzistentan obrazac: djeca rođena između augusta i septembra često se pokazuju akademski uspješnijom od vršnjaka. Međutim, stručnjaci naglašavaju da se ne radi o većoj urođenoj inteligenciji, nego o okolnostima koje takvoj djeci pružaju prednost u ranim godinama.
U mnogim državama školska godina počinje upravo u razdoblju august–septembar. Zbog toga su djeca rođena u tim mjesecima obično najstarija u razredu. Time ostvaruju prednosti poput veće neurološke zrelosti, boljeg fokusa, naprednije kontrole emocija i razvijenijeg kognitivnog funkcionisanja, u usporedbi s vršnjacima mlađima i nekoliko mjeseci.
Istraživanja također navode kako neke studije povezuju mjesec rođenja s pojmom poznatim kao "efekt relativne starosti". Ova razlika može oblikovati školske ocjene, ponašanje, samopouzdanje pa čak i kasnije profesionalne izbore. Najstariji učenici u generaciji često ostvaruju bolje rezultate na testovima i pokazuju stabilniji emocionalni razvoj.
Uz odgovarajuću stimulaciju u porodici i školi, ova prednost može se održati tokom adolescencije i utjecati na socijalni razvoj, akademski put i razinu samopoštovanja.
Unatoč uočenim obrascima, naučnici naglašavaju da mjesec rođenja ne određuje ničiju inteligenciju. Intelektualni potencijal rezultat je kombinacije brojnih faktora. Genetika, okruženje, porodična podrška, prehrana, san, stimulativni uvjeti, kvaliteta obrazovanja i zdravlje imaju daleko veći i dugotrajniji utjecaj od samog datuma rođenja.
Datum rođenja može utjecati samo na početne okolnosti, ali nikako ne predstavlja presudan ili trajan faktor.
Tokom jedne od najrecentnijih studija provedenih na Floridi, naučnici su analizirali podatke o čak milion i po učenika u dobi od šest do 12 godina, rođenih u različitim mjesecima. Rezultati su pokazali da su učenici rođeni u septembru postizali bolje školske rezultate, a ta se prednost nastavljala i u kasnijim fazama obrazovanja.
Statistički podaci također ukazuju da djeca rođena u septembru imaju veću vjerovatnoću upisa na prestižne fakultete.
Analiza podataka iz ustanova za maloljetnike na Floridi otkrila je još jedan zanimljiv nalaz: najstariji učenici u svojoj generaciji imali su znatno manju vjerovatnoću da će kao maloljetni delinkventi završiti u popravnom domu. Ovaj zaključak dodatno potvrđuje da relativna starost unutar generacije može imati širok raspon dugoročnih posljedica.