Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pokušao je umanjiti zabrinutost zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju Grenlanda silom, poručivši da Sjevernoatlantski savez “nipošto nije u krizi”.
Govoreći u ponedjeljak novinarima tokom posjete Zagrebu, Rutte je odbacio tvrdnje da su Trumpove izjave dovele NATO na ivicu raspada.
„NATO uopće nije u krizi. Mislim da se krećemo u pravom smjeru“, rekao je Rutte, komentarišući rastuće tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Danske, članice NATO-a pod čijim suverenitetom se nalazi Grenland.
Trump je u petak ponovo zaprijetio da bi SAD „mogle“ morati birati između zadržavanja NATO-a i preuzimanja Grenlanda, dodatno zaoštrivši retoriku u svojoj dugogodišnjoj kampanji za kontrolu ovog strateški važnog arktičkog otoka. Kako je naveo, kontrola Grenlanda mu je „psihološki potrebna“.
Takve izjave izazvale su snažne reakcije u Evropi. Evropski povjerenik za odbranu Andrius Kubilius upozorio je da bi svako vojno preuzimanje Grenlanda značilo „kraj NATO-a“ i imalo „duboko negativan utjecaj na transatlantske odnose“.
Trump je ranije tvrdio da je povećano prisustvo ruskih i kineskih brodova u blizini Grenlanda razlog zbog kojeg SAD žele kontrolu nad otokom, no stručnjaci i obavještajni izvještaji uglavnom odbacuju te navode. Ipak, Rutte je priznao da postoji „rizik od pojačanog ruskog i kineskog angažmana“ u arktičkoj regiji.
„Sve saveznice se slažu o važnosti Arktika i njegove sigurnosti. Trenutno razgovaramo o tome kako te rasprave pretočiti u konkretne mjere“, kazao je Rutte.
Prošle sedmice NATO je zatražio analizu mogućnosti jačanja sigurnosti Arktika, uključujući raspoređivanje dodatnih vojnih kapaciteta i održavanje češćih vojnih vježbi u blizini Grenlanda. Prema navodima medija, Velika Britanija i Njemačka razmatraju slanje svojih snaga na teritoriju Grenlanda kako bi smirile zabrinutost Washingtona.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen izjavio je da će ta teritorija dodatno ojačati odbranu „u okviru NATO-a“, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković, govoreći uz Ruttea, naglasio da „saveznici moraju poštovati jedni druge, uključujući i Sjedinjene Američke Države kao najveću članicu NATO-a“.
Rutte je, uprkos svemu, pohvalio Trumpa zbog pritiska na članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu, podsjetivši na cilj od pet posto BDP-a, dogovoren prošle godine.
Ipak, diplomati upozoravaju da bi eventualni vojni sukob između dvije članice NATO-a bio presedan bez ikakvog uporišta u osnivačkom ugovoru Saveza iz 1949. godine.
„Takav scenario bi značio kraj NATO-a“, rekao je jedan visoki diplomat Saveza, pod uvjetom anonimnosti.