U Mađarskoj je prvi put potvrđena pojava jasenovog krasnika (Agrilus planipennis), invazivnog insekta koji se smatra jednom od najvećih prijetnji šumama jasena. Štetnik je otkriven u blizini mjesta Beregsurány, nedaleko od granice s Ukrajinom, a njegovo prisustvo potvrdio je mađarski Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca (Nébih).
Riječ je o prvom službeno potvrđenom slučaju ove vrste na području Evropske unije.
Jasenov krasnik porijeklom je iz Azije, ali se posljednjih decenija proširio na druge dijelove svijeta, gdje je izazvao ogromne štete u šumama. U Sjevernoj Americi i dijelovima istočne Evrope već je prouzrokovao masovno odumiranje jasena, zbog čega stručnjaci upozoravaju da predstavlja ozbiljan ekološki, privredni i fitosanitarni problem.
Najugroženija su stabla jasena, u kojima se larve razvijaju neposredno ispod kore. Hraneći se provodnim tkivom stabla, prekidaju transport vode i hranjivih materija između korijena i krošnje. Takva oštećenja postepeno slabe drvo i na kraju dovode do njegovog potpunog propadanja.
Odrasli insekti dugi su između osam i 14 milimetara, a lako se prepoznaju po sjajnoj metalnozelenoj boji. Ženke žive između tri i šest sedmica i za to vrijeme mogu položiti čak stotinu jaja, što omogućava veoma brzo širenje populacije.
Nakon potvrde prisustva ovog štetnika, mađarske vlasti odmah su pojačale nadzor i uvele dodatne fitosanitarne mjere kako bi utvrdile da li se insekt proširio i na druga područja.
Na zarazu mogu ukazivati prorijeđena krošnja, prerano opadanje lišća, promjene na kori i karakteristične vertikalne pukotine. Jedan od najuočljivijih znakova prisustva jesu cik-cak hodnici koje larve ostavljaju ispod kore, a koji mogu biti dugi i do 50 centimetara.
Nébih je pozvao građane, vlasnike šuma i šumarske stručnjake da svaku sumnju na prisustvo ovog kukca odmah prijave nadležnim službama kako bi se spriječilo njegovo dalje širenje.
Ovaj sjajnozeleni kukac prvi put je otkriven u Sjedinjenim Američkim Državama 2002. godine i od tada je postao jedan od najpogubnijih štetnika jasena.
Larve se hrane unutrašnjim slojevima kore, prekidajući protok vode i hranjivih materija kroz stablo, što dovodi do njegovog postepenog odumiranja. Posljedice su u Sjevernoj Americi bile katastrofalne, uništene su ogromne površine šuma, uz velike ekološke i ekonomske gubitke.
Evropske šume smatraju se posebno osjetljivim jer imaju znatno manji broj autohtonih vrsta jasena nego Sjeverna Amerika.
Osim privrednog značaja, jaseni imaju važnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, skladištenju ugljika i zaštiti tla od erozije.
Stručnjaci upozoravaju da odrasli insekti mogu preletjeti i do deset kilometara, a dodatno se šire transportom drvne građe i vozilima.
Zbog toga naglašavaju da su stalni nadzor, međunarodna saradnja i razvoj otpornijih vrsta jasena ključni za zaštitu evropskih šuma od ovog opasnog nametnika.