Svake godine nekim se ljudima dogodi sretan - ili čudan - dan u kojem otkriju nešto važno za historiju. Zbilo se to i u godini na odlasku građevinskom radniku koji je otkrio golo mramorno božanstvo skriveno prije otprilike 1600 godina, historičaru umjetnosti koji je uočio nestalu sliku pregledavajući društvene mreže i još jednim sretnom građevinarcu koji je upravljajući bagerom iskopao zbunjujući drevni rimski objekt.
Slijede neka od najvažnijih arheoloških i umjetničkih otkrića godine.
Dvanaestostrana enigma
U Engleskoj je pronađen rimski dodekaedar, jedan od najvećih otkrivenih, promjera 7,6 centimetara. Pronašao ga je tim amaterskih arheologa iz grupe Norton Disney History and Archaeology. Predmet je neoštećen, a njegova svrha ostaje misterij. Stručnjaci vjeruju da bi mogao biti religijski predmet, iako ne postoje prikazi ili opisi koji bi to potvrdili. Neki pretpostavljaju da se koristio u ceremonijama ili za mjerenje udaljenosti. Ovaj artefakt otvara nova pitanja o rimskoj kulturi, njihovim ritualima i svakodnevnom životu.
Chopinov izgubljeni valcer
Kurator Morgan Library & Museuma u New Yorku, Robinson McClellan, otkrio je nepoznati valcer Frédérica Chopina. Rukopis veličine razglednice datira iz kompozitorove mladosti, kada je bio u dvadesetim godinama. Vjerovatno je bio zamišljen kao poklon, ali nije potpisan, što sugerira da se Chopin predomislio ili ga nije smatrao dovršenim. Ovo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje u svijetu klasične muzike jer je prvo nepoznato Chopinovo djelo pronađeno u gotovo stoljeću, piše CNN.
Vještičji grafiti u Engleskoj
Na zidovima tudorske kurije u Lincolnshireu otkriveni su apotropejski znakovi iz 17. stoljeća, poznati i kao 'vještičji grafiti'. Otkriće je pripisano volonteru zaklade English Heritage jer je uočio ove simbole tokom istraživanja historijskog lokaliteta. Ovi simboli, koji uključuju krugove za 'zarobljavanje demona' i preklapajuća slova 'V' kao poziv Djevici Mariji, otkrivaju praznovjerja tog doba. Posebno je zanimljivo to što su simboli urezani na zidovima krila za poslugu, što govori o strahu od zla među ljudima, kao i o njihovoj vjeri u nadnaravnu zaštitu.
Picasso u podrumu
Italijanska porodica pronašla je Picassovu sliku u podrumu svoje kuće, vrijednu šest miliona eura. Platno, koje prikazuje asimetrično naslikanu ženu u plavoj haljini, visilo je decenijama u njihovom domu prije nego što je potvrđeno kao original. Sin porodice, Andrea Lo Rosso, pokrenuo je proces autentifikacije te je potvrđeno da je slika dio serije portreta Dore Maar, Picassove ljubavnice. Priča dobiva na značenju jer je slika bila oprana deterdžentom nakon pronalaska, što je moglo ugroziti njenu vrijednost.
Dalíjevi otisci u garaži
U Londonu je pronađeno 10 litografija Salvadora Dalíja, više od 50 godina zaboravljenih u garaži. Otkrio ih je aukcionar Hansons Richmond tokom rutinske procjene antikviteta. Ove litografije, kupljene tokom zatvaranja galerije 1970-ih, prodane su na aukciji za više od 25.000 dolara, što pokazuje koliko umjetnička djela mogu biti vrijedna, čak i nakon dugog zanemarivanja.
Mramorni Hermes iz kanalizacije
U Bugarskoj je tijekom iskapanja drevnog grada Heraklea Sintica otkriven mramorni kip Hermesa visok 2,1 metar. Pronašli su ga bugarski arheolozi koji su vodili iskopavanje. Pretpostavlja se da je bio zakopan u kanalizaciju nakon potresa 388. godine kako bi ga se zaštitilo od uništenja. Ovaj izvanredno očuvan primjerak grčke umjetnosti svjedoči o stanju grada i njegovom padu nakon prirodne katastrofe.
Egipatska mastaba
U Dahšuru u Egiptu otkrivena je grobnica stara 4300 godina, poznata kao mastaba. Pripada upravitelju Seneb-nebefu i njegovoj supruzi Idut. Iskopavanja su vodili arheolozi Njemačkog arheološkog instituta u Kairu, a istražuju ovaj lokalitet od 1976. godine. Izvanredno očuvane freske prikazuju prizore iz svakodnevnog života, uključujući poljoprivredne aktivnosti i scene iz domaćinstva, što daje vrijedan uvid u kulturu Starog kraljevstva.
Rimski kip na gradilištu
Građevinski radnik u Engleskoj otkrio je glavu rimskog kipa žene tokom gradnje parkirališta na imanju iz 16. stoljeća. Dvije sedmice kasnije arheolozi su pronašli i tijelo skulpture. Pretpostavlja se da je kip u 18. stoljeću donesen iz Italije, no ostaje misterij zašto je zakopan.
Drevni ruž za usne
U jugoistočnom Iranu otkrivena je bočica stara 4000 godina, a sadrži crvenu smjesu minerala. Ova smjesa, sastavljena od hematita, voska i biljnih sastojaka, otkrivena je tokom iskopavanja koje su vodili iranski istraživači. Smatra se najstarijim naučno-dokumentiranim ružem za usne. Analize pokazuju da je recept iznenađujuće sličan onima savremenih kozmetičkih proizvoda.
Špiljska umjetnost Južne Amerike
U Argentini i Čileu otkrivena je najstarija poznata špiljska umjetnost u Južnoj Americi, stara 8200 godina. Pronašli su je arheolozi iz obje zemlje tijekom istraživanja špilje Huenul 1. Ova djela sadržavaju crteže lovaca sakupljača i prikazuju njihovu umjetničku vještinu i komunikaciju. Naučnici vjeruju da bi daljnja istraživanja mogla otkriti još starije primjere umjetnosti.
Vila na plaži u Napulju
U Napulju je tokom gradnje dječjeg igrališta otkrivena raskošna vila stara 2000 godina, za koju se vjeruje da je pripadala Pliniju Starijem. Iskopavanja su vodili stručnjaci za baštinu iz Napulja, predvođeni Simonom Formolom. Vila ima terase s pogledom na Napuljski zaljev, a dio je prekriven morem zbog vulkanske aktivnosti. Plinije Stariji bio je poznati rimski prirodoslovac, pisac i vojni komandant koji je svoj život posvetio proučavanju prirode i nauke. Poginuo je 79. godine tokom erupcije Vezuva, dok je vodio spasilačku misiju u blizini Pompeja. Stručnjaci smatraju da dublji slojevi ove vile mogu otkriti još više soba, fresaka, pa čak i predmeta povezanih s njegovim svakodnevnim životom i istraživačkim radom.
Nestali portret Tudora
Portret Henrika VIII pronađen je u Warwickshireu pomoću fotografije s nekog prijema. Identificirao ga je Adam Busiakiewicz, britanski istraživač umjetnosti, pregledavajući fotografije na društvenim mrežama. Stručnjaci su ga povezali s poznatim Sheldonovim setom od 22 portreta iz 16. stoljeća, većinom izgubljenih. Otkriće potvrđuje važnost privatnih zbirki u historijskom istraživanju.
Erotske freske u Pompejima
U Pompejima je otkrivena kuća s erotskim freskama koje prikazuju mitološke prizore i bogove, poput Venere i Adonisa. Otkrili su ih italijanski arheolozi tokom sistemskih iskopavanja centralne četvrti Pompeja. Freske, koje su iznenađujuće dobro očuvane, pokazuju da su i manji domovi mogli imati bogatu dekoraciju, odražavajući ukus i mitološka vjerovanja Rimljana.
Platonova smrt
Na ugljeniziranim svicima iz Herkulaneja, uz pomoć umjetne inteligencije, otkriveni su fascinantni detalji o posljednjim trenucima Platonovog života. Italijanski istraživači analizirali su tekstove koji otkrivaju da je on bio sahranjen u tajnom vrtu svoje Akademije, blizu svetišta. Svici pružaju nove uvide u njegov filozofski krug i tradicije njegovih učenika. Među otkrićima posebno se ističe ono da Platon nije uživao u muzici na samrtnoj postelji, kako se ranije mislilo. Umjesto toga, ocijenio je muziku flaute koja mu je svirala 'bez ritma' te izrazio želju za razmišljanjem u tišini. Tekstovi također upućuju na postojanje nepoznatih dijaloga koje su njegovi učenici možda napisali nakon što je umro, odražavajući njegovu filozofiju o duši i smrti.
