Pravila su jasna: u Njemačkoj se država mora zadovoljiti novcem koji prikupi od poreza i iz ostalih izvora, piše Deutsche Welle. Tako piše u Ustavu. Načelo se zove dužnička kočnica, koja se smije suspendirati samo u posebnim slučajevima kada se država može zaduživati zbog izvanrednih okolnosti. Od 2014. do 2019. vlada je uspijevala ispuniti te zahtjeve, a proračuni su uvijek bili uravnoteženi.
Ali onda su došli pandemija koronavirusa i ruski napad na Ukrajinu. Bundestag je nekoliko puta ukinuo dužničku kočnicu i vlada se zadužila za nove milijarde. Ministar financija Christian Lindner zapravo je htio tome uskoro stati na kraj i konsolidirati proračun. No sada je čak prisiljen retroaktivno deaktivirati dužničku kočnicu i za aktualnu godinu.
Nedostaje 60 milijardi eura - najmanje
Prethodni finansijski plan više ne funkcionira jer je Savezni ustavni sud proglasio neustavnim finansiranje tzv. Fonda za klimu i transformaciju (KTF). Radi se posebnom fondu u koji su stranke vladajuće koalicije, socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), nakon preuzimanja dužnosti 2021. prebacili ovlaštenja za kredite u visini od 60 milijardi eura, koji su odobreni tokom pandemije, ali nisu potrošeni.
Prenamjena kriznih kredita u svrhe drugačije nego što je odlučio Bundestag nije sukladna Ustavu, kažu sudije. Vlada Olafa Scholza je potpuno nespremna dočekala ovu odluku i sad je u velikoj nedoumici oko toga kako reagirati na ovu presudu. Tim više što KTF nije jedini posebni fond. I za Bundeswehr je nakon ruskog napada na Ukrajinu uveden poseban fond vrijedan 100 milijardi eura. No ovaj fond je sukladan Ustavu pa stoga nije ugrožen.
Ali stvari izgledaju drugačije s Fondom za ekonomsku stabilizaciju (WSF). Ovaj krizni fond, vrijedan do 200 milijardi eura, posebno se koristi za financiranje zamrzavanja cijena energije poraslih nakon početka rata u Ukrajini. Iskorišten je 2022. godine, a veliki dio novca planiran je za 2023. i 2024. godinu.
Koalicija u šoku
Ministar finansija i čelnik FDP-a Lindner sada je blokirao budžet za ovu godinu kao mjeru predostrožnosti. Prije daljnje rasprave o budžetu za 2024. htio je, kako je rekao, "raščistiti zrak", a posebno osigurati mehanizme za zamrzavanje (subvenciju) cijena struje i plina koje su već isplaćene rebalansom.
No šta nakon toga? Stranke vladajuće koalicije nemaju odgovore. To je između ostalog i zato što su tri stranke prilično razlikuju kod pitanja na što trošiti novac. Riječ je o savezu dviju lijevih i jedne ekonomski liberalne stranke. Od početka koalicije, FDP je inzistirao na reorganizaciji proračuna i ponovnom aktiviranju kočnice zaduživanja što je brže moguće. SPD i Zeleni pak inzistiraju na svojim projektima klimatske i socijalne politike, koji koštaju mnogo novaca.
Zaštita klime, socijalna pitanja, dužnička kočnica
Treba li sada odustati od trošenja milijardi na razvoj CO2 neutralneekonomije i zaštitu klime? Zeleni to ne bi podržali. S druge strane SPD bi žestoko reagirao ako bi došlo do golemih rezova socijalnih izdataka, naknada građanima i mirovina. FDP, međutim, odbija povećanje poreza za bogate ili ponovnu suspenziju dužničke kočnice.
Mnogo je onih u SPD-u i Zelenima kojima je dužnička kočnica trn u oku. S obzirom na loše ekonomske odarske trendove u Njemačkoj, oni sada dobivaju podršku i od ekonomista: postavlja se pitanje može li Njemačka s ovakvom rigidnom politikom štednje održavati korak s globalnim ekonomskim trendovima.
Pesimistične prognoze
Je li Njemačka ponovno "bolesnik Evrope"? Svako ko gleda na činjenice ne može izbjeći ovu pretpostavku. Dok ekonomija raste u mnogim zemljama diljem svijeta, Njemačka ne staje na noge i čak je skliznula u recesiju 2023. Od pandemije koronavirusa njemačka ekonomija ima najniži privredni rast u eurozoni a neka brza promjena nije na vidiku.
Ekonomija pati od visokih troškova energije i nedostatka kvalificiranih radnika. Prometna infrastruktura, dakle željezničke pruge, ceste i mostovi, jednako su dotrajali kao i javne zgrade, posebno škole i univerziteti. Digitalna infrastruktura također kaska, prelazak na obnovljive izvore energije i elektrifikaciju ide presporo.
Druge zemlje se zadužuju kako bi podržale i modernizirale svoje ekonomije. Najbolji primjer je SAD. Vlada predsjednika Joea Bidena svojim je “Zakonom o smanjenju inflacije” pokrenula investicijski program vrijedan gotovo 740 milijardi dolara. Osim mjera za borbu protiv klimatskih promjena i preusmjeravanje američke ekonomije prema obnovljivim izvorima energije, program također predviđa sveobuhvatne nove porezne propise.
Šta će se sada dogoditi u Njemačkoj također je od međunarodnog interesa. Ako je najveća evropska ekonomija prisiljena manje investirati i trošiti, onda će to prvo osjetiti susjedne evropske zemlje, a potom i ostatak svijeta. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) već upozorava na posljedice njemačke budžetske krize.
OECD se zalaže za reformu njemačke dužničke kočnice i ukazuje ne samo na golemu potrebu za ulaganjima i loše ekonomske podatke, nego i na tekući rat u Ukrajini, prekretnicu u osbrambenoj politici i geopolitičke napetosti s njihovim utjecajem na opskrbne lance i izvoznu orijentiranost njemačke ekonomije.
I drugi ekonomisti upozoravaju da dužnička kočnica ne bi trebala biti prepreka ulaganjima u buduću održivost Njemačke. No, reforma pravila moguća je samo s dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ona trenutno nije izgledna.
Demokršćanska blokada
Demokršćanska opoziciona Unija CDU/CSU se žestoko protivi promjeni dužničke kočnice. Ona je, kako kažu, neophodna za upravljanje budžetom koje je pravedno prema svim generacijama pa tako i prema onima koje dolaze. Čelnik zastupničkog kluba Unije Friedrich Merz, koji je i predsjednik CDU-a, umjesto toga predlaže rezanje socijalnih izdataka i odgodu zakona o grijanju koji guraju Zeleni, a kojim se želi ubrzati postupno ukidanje fosilnih goriva. To su politički stavovi koji se slažu s onima FDP-a. Međutim ni Unija i FDP nemaju većinu u parlamentu.
Bundestag je zapravo htio usvojiti budžet za 2024. 1. decembra. Sada, tokom budžetske sedmice , parlament će vjerovatno raspravljati i svađati se s vladom oko finansijske budućnosti Njemačke.
