Najveća okeanska struja na planeti, Antarktička cirkumpolarna struja (ACC), pet puta jača od Golfske struje i stotinu puta veća od Amazone, alarmantno usporava, pokazuje nova studija Univerziteta u Bonnu. Naučnici upozoravaju da bi ovo usporavanje moglo imati katastrofalne posljedice za globalnu klimu, okeane i život na Zemlji.
ACC je ključna za održavanje globalne klimatske ravnoteže, povezuje Atlantski, Tihi i Indijski okean, prenosi toplotu, ugljik i hranjive tvari, te stabilizira ekosisteme. Međutim, istraživanja pokazuju da se danas kreće tri puta sporije nego prije 130.000 godina.
„Brzina struje u tadašnjem toplom periodu bila je više od tri puta veća nego danas“, izjavio je dr. Michael Weber, vođa istraživačke ekspedicije sa Univerziteta u Bonnu.
ACC je pokretana jakim zapadnim vjetrovima koji kruže oko Antarktika. Ona prenosi toplotu i hranjive materije između okeana i omogućava Zemlji da upija ogroman dio ugljika iz atmosfere.
„Ako se ovaj motor okeanske cirkulacije zaustavi, posljedice bi mogle biti ozbiljne, od ekstremnih vremenskih pojava do ubrzanog globalnog zagrijavanja“, upozorava dr. Bishakhdatta Gayen sa Univerziteta u Melbourneu.
Naučnici su analizirali jezgre morskih sedimenata s juga Atlantika, koje čuvaju podatke o kretanju okeanske struje tokom posljednjih 160.000 godina. Otkrili su da je u prethodnom toplom periodu ACC bila znatno brža i pomaknuta 600 kilometara južnije, bliže Antarktiku.
Uzrok te promjene, tvrde istraživači, nije ljudska aktivnost, već prirodni orbitalni ciklusi Zemlje, promjene u njenom položaju i nagibu utiču na snagu vjetrova i brzinu okeanskih struja.
Naučnici sa Univerziteta u Melbourneu koristili su superračunar kako bi simulirali budućnost ACC-a. Rezultati su zabrinjavajući, do 2050. godine, zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, struja bi se mogla usporiti dodatnih 20%.
Suprotno ranijim pretpostavkama da topliji zrak pojačava vjetrove i struje, sada je jasno da otapanje antarktičkih ledenih ploča oslobađa velike količine hladne, svježe vode koja smanjuje gustinu okeana i dodatno usporava cirkulaciju.
Ako se trend ne zaustavi, posljedice bi mogle biti globalne i nepovratne. ACC ima ključnu ulogu u distribuciji hranjivih tvari, koje održavaju život u okeanima. Njeno slabljenje bi moglo ugroziti riblji fond, poremetiti klimatske obrasce i ubrzati porast nivoa mora.
Ova struja također djeluje kao barijera koja sprječava prodor toplih voda i invazivnih vrsta prema Antarktiku. Ako oslabi, to bi moglo dodatno ubrzati topljenje leda i stvoriti začarani krug zagrijavanja.
Antarktički ledeni pokrov sadrži 90% svježe vode na Zemlji, a njegovo topljenje moglo bi imati pogubne posljedice za stotine miliona ljudi koji žive uz obale.
Antarktička cirkumpolarna struja nije samo još jedan prirodni fenomen, ona je krvotok planete. Njeno usporavanje već sada mijenja način na koji se toplina, ugljik i život prenose kroz okeane. Ako se ovaj proces nastavi, upozoravaju naučnici, svijet bi mogao ući u novo, nestabilno klimatsko doba iz kojeg neće biti povratka.