Cijena zlata prošle sedmice zabilježila je najveći pad u posljednjih šest mjeseci, izgubivši čak četiri posto vrijednosti, što predstavlja najizraženiji sedmični gubitak od novembra prošle godine. Unca zlata (31,1 gram) sada je skoro deset posto ispod rekordne cijene iz aprila, kada je premašila 3.500 dolara.
Razlozi za ovako snažnu korekciju su višestruki: smanjenje globalnih geopolitičkih tenzija, uključujući trgovinsko primirje između SAD-a i Kine; jačanje američkog dolara koje smanjuje atraktivnost zlata kao sigurne investicije; povećanje sklonosti ka riziku među investitorima zahvaljujući optimizmu u vezi ekonomskog oporavka i ublažavanju trgovinskih barijera; te ostvarivanje profita nakon impresivnog rasta zlata od početka godine od +22%. S ovim optimizmom, interes za tzv. sigurna utočišta poput zlata prirodno opada.
Dok zlato gubi vrijednost, berzanski indeksi snažno rastu. Sporazum SAD-a i Kine o privremenom ukidanju carina na 90 dana pokrenuo je talas entuzijazma među ulagačima. Tehnološki indeks NASDAQ porastao je prošle sedmice za 7%, dok je S&P 500 rastao svih pet dana. Očekivanja o izbjegavanju recesije dodatno su podigla raspoloženje — čak je i Barclays promijenio prognozu sa pada na rast američkog BDP-a od 0,5%. S druge strane, Moody’s je snizio kreditni rejting SAD-u na AA1, zbog zabrinutosti oko javnog duga.
Ipak, postoje i upozoravajući signali. Indeks povjerenja potrošača Univerziteta Michigan pokazao je pad, dok su inflaciona očekivanja za narednih 12 mjeseci porasla na 7,3% — najviši nivo od 1981. godine. Neke kompanije poput Walmarta upozoravaju na moguće poskupljenje zbog carina, dok druge, poput First Solara, bilježe rast zahvaljujući poreskim olakšicama za obnovljive izvore energije.
Tržište je trenutno u prelaznoj fazi: optimizam tjera akcije prema vrhu, dok zlato, kao simbol opreza, privremeno gubi na značaju. Međutim, kako se budu razvijali trgovinski pregovori i geopolitičke tenzije, ravnoteža može brzo da se promijeni, javlja Bankar.me.