U sudaru dviju crnih rupa, od kojih je svaka masivnija od stotinu Sunca, zabilježen je najveći ikada zabilježen spoj takvih objekata, prema novim istraživanjima. Tim astronoma otkrio je ovaj događaj, nazvan GW231123, koristeći LIGO – par identičnih instrumenata u SAD (Livingston, Louisiana i Hanford, Washington) koji detektuju gravitacione valove, odnosno sitne "talase" u prostor-vremenu koje izazivaju ekstremno nasilni događaji u svemiru, poput sudara crnih rupa.
Gravitacione valove predvidio je Albert Einstein još 1915. godine, ali je vjerovao da su previše slabi da bi ikada bili detektovani. No, 2016. godine, LIGO ih je prvi put detektovao – dokazavši da je Einstein još jednom bio u pravu, piše CNN.
Od tada su LIGO i slični detektori širom svijeta (Virgo u Italiji, KAGRA u Japanu) zabilježili oko 300 spajanja crnih rupa. Ali GW231123 je poseban – i to ne samo zbog svoje mase.
“Ove crne rupe se nalaze u tzv. ‘masovnoj praznini’ – području gdje se ne očekuje da takvi objekti nastaju prirodnim putem iz umirućih zvijezda,” rekao je astronom Charlie Hoy sa Univerziteta Portsmouth.
Misteriozna “masovna praznina”
Obično, crne rupe nastaju kada masivne zvijezde ostanu bez goriva i kolabiraju. Međutim, između 60 i 130 sunčevih masa, očekuje se da taj proces ne može stvoriti crne rupe – upravo tamo gdje se nalaze ove dvije iz GW231123.
To znači da su ove crne rupe nastale vjerovatno kao rezultat prethodnih sudara, tj. “crne rupe iz drugih crnih rupa”. Naučnici govore o lančanim reakcijama sudara, gdje se u gusto naseljenim zvjezdanim jatom crne rupe više puta spajaju i rastu.
“Ovakvi gravitacioni talasi otvaraju potpuno novi prozor u razumijevanju crnih rupa,” rekao je dr. Dan Wilkins sa Stanforda.
Ekstremna rotacija i nova pitanja
Još jedna nevjerovatna stvar kod ovog događaja je brzina rotacije crnih rupa — skoro maksimalna koju fizika dozvoljava.
To dodatno podržava teoriju da su ranije nastale spajanjem, jer crne rupe dobijaju sve više “okretne sile” svakim novim sudarom.
“GW231123 pomjera granice naših modela – ne samo zbog mase, već i zbog kompleksnosti signala i brzine rotacije,” rekla je dr. Sophie Bini sa Caltecha.
Prethodni rekorder, GW190521, bio je samo 60% masivan kao ovaj. Ali naučnici vjeruju da će buduće detekcije otkriti još ekstremnije događaje, posebno uz naprednije teleskope poput Cosmic Explorera u SAD-u i Einstein Teleskopa u Evropi.
Šta to znači za budućnost?
Ovaj sudar otvara vrata razumijevanju crnih rupa koje ne nastaju iz zvijezda, već iz složenih i ponovljenih kosmičkih sudara.
“U manje od deset godina, gravitaciona astronomija prešla je put od prve detekcije do otkrivanja fenomena koji prkose svim postojećim teorijama,” rekao je prof. Imre Bartos sa Univerziteta Florida.
Zaključno, ovaj masivni sudar možda nije izuzetak, već vrh ledenog brijega u neistraženom univerzumu crnih rupa.