Gotovo sve grožđe i narandže sadrže "koktel pesticida" prema istraživanju, u sklopu kojeg je detektirano najzagađenije voće i povrće koje se nalazi u britanskim voćarnicima i supermarketima.
Službene brojke koje je potvrdila britanska vlada, a koje je analizirala Pesticide Action Network (PAN), pronašle su 122 različita pesticida u 12 najzagađenijih proizvoda. Mnogi od njih opasni su po zdravlje ljudi; 61% ih je klasificirano kao "visoko opasni pesticidi" (HHP), termin koji UN koristi za identifikaciju onih tvari koje su najštetnije po zdravlje ljudi ili okoliš.
Popis pesticida uključuje 47 njih koji su povezani s razvojem raka, 15 toksina koji mogu imati štetne učinke na spolnu funkciju i plodnost te 17 inhibitora kolinesteraze koji mogu oštetiti dišni sistem i uzrokovati zbunjenost, glavobolju i slabost. Za četvrtinu pronađenih pesticida sumnjiči se kako uzrokuju endokrine poremećaje koji mogu ometati hormonalne sisteme, uključujući urođene mane i razvojne poremećaje.
Svako voće ili povrće s popisa sadrži dvije ili više vrsta pesticida, a neki čak i njih 25. Iako je nivo pojedinih pesticida unutar zakonskih granica, aktivisti strahuju da bi kombinacija više hemikalija mogla biti posebno štetna za zdravlje ljudi.
"Temeljito pranje trebalo bi ukloniti ostatke pesticida na površini proizvoda (fungicide koji se koriste za sprečavanje truljenja tokom skladištenja i transporta). Međutim, mnogi savremeni pesticidi ono su što se naziva „sistemskim“, što znači da se apsorbiraju u biljku i distribuiraju po svim njenim tkivima. Zbog toga se ostaci pesticida često nalaze u tijelu samog proizvoda pa ih pranje površine neće ukloniti", upozorava Nick Mole iz organizacije PAN UK.
Osim grožda i narandži, značajne količine pesticida pronađene su i kod graha, graška, krušaka, mrkava i manga.
Potrošačima se preporučuje da kupuju voće i povrće porijeklom iz država EU i Velike Britanije, jer oni imaju daleko rigoroznije kontrole pesticida od ostatka svijeta.
Evropski parlament je 10. jula 2020. donio rezoluciju u kojoj je iznio svoje prioritete u pogledu predstojeće strategije održivosti za hemikalije. Zatražio je, među ostalim, da se ta strategija iskoristi za postizanje usklađenosti i sinergija između zakonodavstva o hemikalijama, sigurnosti i zdravlju na radu i povezanog zakonodavstva Unije, uključujući posebno i opće zakonodavstvo o proizvodima, zakonodavstvo o vodi, tlu i zraku, zakonodavstvo o izvorima onečišćenja, uključujući industrijska postrojenja, te zakonodavstvo o otpadu. Naglasio je da bi se strategija trebala temeljiti na čvrstim i ažuriranim znanstvenim dokazima, uzimajući u obzir rizik koji predstavljaju endokrini disruptori, opasne hemikalije u uvezenim proizvodima te kombinirani učinci različitih hemikalija i vrlo postojanih hemikalija.
