Velika većina Amerikanaca smatra da bi NATO trebao proglasiti sajber napad na jednu državu članicu napadom na cijeli savez, prema novom istraživanju koje naglašava rastuću zabrinutost zbog digitalnog ratovanja.
Istraživanje, koje su proveli Politico i Morning Consult, pokazuje da 68% ispitanika podržava ideju da se NATO-ov Član 5 — princip kolektivne odbrane — primijeni na razorne sajber napade, slično kao i na fizičke vojne upade, piše Politico.
Digitalna linija odbrane
Ovi rezultati dolaze u trenutku kada zapadni zvaničnici sve češće upozoravaju na prijetnje koje dolaze od ruskih i kineskih hakerskih grupa, čiji su ciljevi kritična infrastruktura poput električnih mreža, vodovoda i zdravstvenih sistema.
„Javnost jasno prepoznaje da linija između tradicionalnog i digitalnog ratovanja postaje sve bljeđa“, izjavio je jedan od analitičara istraživanja. „Više se ne radi samo o krađi podataka; radi se o mogućnosti paraliziranja čitavih društava bez ispaljenog metka.“
Podijeljenost oko odgovora
Iako postoji snažna podrška kolektivnoj odbrani, ispitanici su podijeljeni oko toga kako bi taj odgovor trebao izgledati:
- 42% ispitanika smatra da bi NATO trebao odgovoriti isključivo digitalnim putem (kontranapadom na servere napadača).
- 26% smatra da bi ozbiljan sajber napad trebao opravdati i fizički vojni odgovor ako dovede do ljudskih žrtava ili masovnog uništenja imovine.
Politički konsenzus
Zanimljivo je da podrška ovoj ideji prelazi stranačke linije. I demokrate (72%) i republikanci (65%) slažu se da saveznici moraju pokazati jedinstven front u sajber prostoru. Ovo je rijedak trenutak dvostranačkog slaganja u periodu dubokih političkih podjela u SAD-u.
Međutim, stručnjaci za nacionalnu sigurnost upozoravaju na praktične poteškoće. „Problem sa Članom 5 u sajber prostoru je 'atribucija' — dokazivanje ko stoji iza napada dovoljno brzo da bi se opravdao kolektivni odgovor“, kaže Sarah Jones, bivša savjetnica za sajber politiku. „Hakeri su majstori u prikrivanju tragova, što donošenje odluke na nivou 32 članice NATO-a čini izuzetno kompleksnim.“
Šta to znači za budućnost NATO-a?
NATO je već 2014. godine formalno priznao sajber prostor kao operativni domen, a 2021. je potvrdio da bi veliki sajber napad mogao pokrenuti Član 5. Ipak, prag za takvu akciju ostaje namjerno nedorečen kako bi se zadržala strateška fleksibilnost.
Ovo istraživanje sugeriše da bi lideri saveza mogli imati snažan mandat javnosti za odlučnije djelovanje ako digitalne tenzije nastave rasti tokom 2026. godine.
Ključni podatak:
Svega 12% ispitanika smatra da sajber napadi ne bi trebali biti briga NATO-a, što ukazuje na to da je doba posmatranja hakerskih napada kao isključivo „kriminalne aktivnosti“ definitivno prošlost.