Više od tri decenije nakon što je nestao pokušavajući doći do slobodne teritorije nakon pada Srebrenice, Nuko Nukić će 11. jula konačno biti ukopan u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2002. godine na lokalitetu Jelovačka česma, a konačni smiraj pronaći će uz četvoricu svojih amidžića.
Nuko je imao 38 godina kada je ubijen. Nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine krenuo je kroz šumu prema slobodnoj teritoriji zajedno s hiljadama muškaraca i dječaka. Bio je gluhonijem.
Njegov amidžić Osman Nukić (80), danas nastanjen u Sarajevu, kaže da je posljednji trag vodio do Udrča.
“Ljudi koji su bili s njim rekli su da su ga posljednji put vidjeli na Udrču. Bio je prepadnut i uznemiren. Nakon toga mu se izgubio svaki trag”, ispričao je Osman za Anadolu.
Godinama je porodica tragala za njim.
Nukina majka davala je uzorke krvi u nadi da će pronaći sina, ali nije dočekala potvrdu njegovog identiteta. Umrla je početkom 2000-ih godina. Tek nakon njene smrti urađena je ekshumacija kako bi se uzeo DNK uzorak kojim je potvrđeno da pronađeni posmrtni ostaci pripadaju Nuki.
Pronađeno je oko 95 posto njegovog skeleta, ali i dalje nedostaju dijelovi vilice, šake i stopala.
U genocidu u Srebrenici ubijena su ukupno 22 člana porodice Nukić.
“Ni danas nije jednostavno kada ukopavate nekoga svog na kolektivnoj dženazi. Ali, s vremenom se čovjek pomiri s onim što se dogodilo. Najvažnije je da ga ukopamo i da konačno znamo gdje je”, rekao je Osman.
Među deset žrtava koje će ove godine biti ukopane
Nuko Nukić jedna je od deset novoidentificiranih žrtava genocida koje će 11. jula biti ukopane u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Među njima je i dvadesetogodišnji Senad Jusić, najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana, dok će pojedini pronaći konačni smiraj uz svoje očeve, braću ili amidžiće, gotovo tri decenije nakon genocida.
Posmrtni ostaci dvije žrtve ekshumirani su još 1997. godine, dok su ostali pronađeni između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak i Glogova.
U Podrinje identifikacionom projektu trenutno se nalaze posmrtni ostaci još deset identifikovanih žrtava čije porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i ostaci 36 žrtava identifikovanih DNK analizom, ali bez zvanične identifikacije članova porodica.
Razlog zbog kojeg mnoge porodice odgađaju ukop jeste nepotpunost posmrtnih ostataka. Nadaju se da će otvaranjem novih masovnih grobnica biti pronađene i preostale kosti njihovih najmilijih.
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za oko 900 žrtava genocida čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni.
"Genocid u Srebrenici
Nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija u Srebrenici 11. jula 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pomagačke snage ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je oko 250 žrtava, prema želji porodica, ukopano u mjesnim mezarjima.
Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su u Srebrenici u julu 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske počinili genocid.
Za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom, međunarodni i domaći sudovi do sada su osudili 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Među osuđenima na doživotni zatvor nalaze se bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić