NASA je ponovo aktivirala jednu od svojih najpoznatijih svemirskih misija. Letjelica New Horizons, koja je istražila Pluton i najudaljenije dijelove Sunčevog sistema, probudila se nakon rekordne hibernacije i sada nastavlja potragu za novim otkrićima.
Sonda se trenutno nalazi na nevjerovatnih 9,5 milijardi kilometara od Zemlje, a nakon gotovo godinu dana mirovanja ponovo je aktivna i spremna za istraživanje misterioznog Kuiperovog pojasa.
Kontrolori leta iz Laboratorije za primijenjenu fiziku Univerziteta Johns Hopkins potvrdili su da je letjelica u odličnom stanju i da je počelo preuzimanje naučnih podataka prikupljenih tokom perioda mirovanja.
Povratak iz najdužeg sna
New Horizons je ušao u planiranu hibernaciju 7. augusta 2025. godine, a ponovo se aktivirao 23. juna ove godine.
Tokom čak 321 dana mirovanja, letjelica je radila u režimu smanjene potrošnje energije, dok je njen sistem redovno provjeravao stanje i slao izvještaje Zemlji. Signalima je trebalo gotovo devet sati da stignu do kontrolnog centra.
"Svaki izvještaj tokom ovog perioda hibernacije bio je zelen, što znači da je s New Horizonsom sve bilo u najboljem redu", kazala je Alice Bowman, menadžerica operacija misije.
Sonda koja je promijenila pogled na Pluton
New Horizons je 2015. godine napravio historijski prelet pored Plutona i njegovih mjeseca, a četiri godine kasnije detaljno je istražio Arrokoth, neobično ledeno tijelo oblika snjegovića.
Od tada istražuje Kuiperov pojas, ogromno područje prepuno zaleđenih objekata koji su ostaci nastanka Sunčevog sistema prije oko 4,5 milijardi godina.
Nova otkrića mogla bi promijeniti sve što znamo
Letjelica prikuplja podatke o oblicima, kretanju i rotaciji udaljenih objekata, pomažući naučnicima da shvate kako su nastajali planeti.
Posebnu pažnju privukla su otkrića sličnih objekata poput Arrokotha.
"Čini se da u svemiru postoji više ovakvih spojenih tijela nego što smo očekivali", rekao je naučnik misije Pontus Brandt.
Misterija prašine na rubu Sunčevog sistema
Jedno od najvećih iznenađenja došlo je od instrumenta koji mjeri svemirsku prašinu.
Naučnici su očekivali da će se količina prašine smanjivati nakon izlaska iz poznatih granica Kuiperovog pojasa, ali dogodilo se suprotno.
To bi moglo značiti da je ovaj misteriozni dio Sunčevog sistema mnogo veći nego što se ranije vjerovalo.
"Kuiperov pojas mogao bi biti mnogo prostraniji nego što smo mislili. Vjerovatno postoje stotine neotkrivenih patuljastih planeta i hiljade manjih objekata", rekao je Brandt.
Misija bi mogla trajati do 2040-ih
Trenutna faza misije traje do 2029. godine, ali ako New Horizons nastavi raditi bez problema, naučnici vjeruju da bi mogao slati podatke još decenijama.
Njegova konačna putanja jednog dana će ga odvesti izvan heliosfere, zaštitnog područja koje stvara Sunce, u međuzvjezdani prostor, tamo gdje su prije njega stigle samo legendarne sonde Voyager.