Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?
Na posljednjoj održanoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, delegati iz reda srpskog i hrvatskog naroda bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, čime je propao posljednji u nizu pokušaja da se zabrani negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.
Pokušaji da se usvoje izmjene ili novi zakon traju duže od deset godina i uprkos upozorenjima Evropske unije (EU) da negiranje genocida postaje sve učestalije te ultimatumu visokog predstavnika da se negiranje zakonom mora zabraniti, prijedlozi nikada nisu imali dovoljno glasova da prođu proceduru u Parlamentu BiH.
Državni delegat Denis Bećirović nekoliko je puta insistirao na usvajanju zakona, ali on sada kaže da su poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) propustili priliku da se zakon usvoji u Parlamentu.
“Očigledno je da su oni sada potpuno trasirali put da međunarodna zajednica i visoki predstavnik takav zakon ‘uspostave’”, kaže on za BIRN BiH.
Žrtve genocida u Srebrenici već nekoliko godina pozivaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da nametne zakon. On je ranije tražio od domaćih političara da usvoje zakonski osnov za zabranu negiranja genocida, ali rok za to je prošao.
Zbog toga je i delegat u Domu naroda Zlatko Miletić, jedan od predlagača posljednjeg prijedloga za izmjene zakona, pozvao Inzka da nametne zakon nakon što Parlament BiH ponovo nije uspio izglasati izmjene zakona.
Visoki predstavnici u BiH prestali su nametati zakone i već dugo pozivaju domaće političare da sami preuzmu odgovornost, ali svi koji se zalažu za zabranu negiranja genocida smatraju da dugogodišnji pokušaji pokazuju kako se o ovom pitanju neće uspjeti postići dogovor unutar države.
Dosadašnji pokušaji odnosili su se na usvajanje potpuno novog zakona o zabrani negiranja, opravdavanja ili veličanja genocida, holokausta i ratnih zločina, ili usvajanje izmjena i dodavanje odredbi u postojeći Krivični zakon BiH, objašnjava Lejla Gačanica, istraživačica i autorica publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”.
Prva inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u 2009. godini. Ali Gačanica kaže da su odgovori tada bili da je suviše rano, da društvo, država i politika nisu dovoljno “zreli”, da se još čekaju rezultati rada krivičnih sudova za ratne zločine.
Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida predlagano je 2011. i 2016., a izmjene Krivičnog zakona ponovo 2017. godine.
“Ali tada smo već shvatili da dobijanje zakonske regulacije nije stvar zrelosti države i društva, već isključivo političke volje”, kaže Gačanica.
Bećirović i Miletić su, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 8. aprila 2021. godine, predložili izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku. Za izmjenu i dopunu zakona ovaj put je glasalo šest, dok je protiv bilo sedam, a jedan delegat je bio suzdržan.
Među onima koji su bili protiv izmjene i dopune ovog zakona našao se i glas zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovi delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda, osim Mladena Bosića, koji je bio suzdržan.
Za delegatkinju Marinu Pendeš iz HDZ-a, koja je glasala protiv izmjena i dopuna zakona, važno je ko predlaže zakon. Ona kaže kako nikada neće podržati osobe koje predlažu izmjenu zakona kojim se sprečava raspirivanje mržnje “a sami podstiču mržnju”.
Osvrćući se na objašnjenja izmjena koje su predložili Bećirović i Miletić – da će zakon donijeti satisfakciju svim žrtvama, hrvatskim, srpskim i ostalim majkama – te Miletićeve stavove da će se boriti protiv mržnje i onih koji negiraju genocid, ona kaže kako smatra da će to spriječiti različita politička stajališta. Bećirovićev prijedlog smatra licemjernim.
“On napada, licemjerno se ponaša, i to nema veze s negiranjem genocida, to je laž obična”, smatra Pendeš.
Makar da ostavimo mrtve na miru
Miletić objašnjava da bi se izmjenama i dopunama mijenjala svega tri člana Krivičnog zakona – prvi koji govori o definisanju mržnje, drugi koji predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko javno poriče ili opravdava genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ), Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) ili domaćeg suda, te treći koji se odnosi i na zabranu glorifikacije ratnih zločinaca.
Izmjenama zakona predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za dodjeljivanje priznanja, nagrade i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili za donošenje odluke o davanju imena ulicama i drugim javnim mjestima po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.
Također je navedeno da onaj ko počini ova krivična djela zloupotrebom položaja ili ovlaštenja kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.
“Nisu te promjene zakona velike, one su minimalne. Bez obzira na tu činjenicu, oni jednostavno neće o tome da razgovaraju”, kaže Miletić i dodaje kako su ovakve izmjene odbijene drugi put.
Miletić kaže da je krajnje vrijeme da se ovakav zakon usvoji zbog žrtava genocida – “makar da ih ostavimo mrtve na miru”.
Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, nova odluka je dodatno iznenađenje jer je, kako kaže, upravo Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, pomogao majkama Srebrenice pri izgradnji mezarja u Potočarima.
“On je bio ministar finansija, on je nas oslobodio poreza i dao donaciju od 5.000 maraka, pomogao nam da izvršimo anketu da mezarje bude u Potočarima, a ne tamo u Kladnju, gdje je naša vlast odredila”, kaže Subašić i dodaje kako neusvajanjem zakona političari “i dalje šalju poruku nama da nema pomirenja, da nema ljudskosti”.
BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Čovića o njegovom glasanju o izmjenama zakona.
U prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, skrenuta je pažnja kako politički lideri u BiH i dalje osporavaju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i veličaju njihove počinioce.
“Revizionizam i poricanje proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”, navodi se u Izvještaju.
Kada se političari u BiH naredni put javno opredijele za EU integracije, kaže Gačanica, “možda da se prisjetimo da ti isti političari zadržavaju društvo u stanju zamrznutog konflikta, prakticiraju veličanje ili negiranje ratnih zločina i zločinaca, a sve suprotno porukama koje nam stižu iz EU direktno upozoravajući na nedopuštenost ovakvih praksi”.
Neizvjesno nametanje zakona
Visoki predstavnik je još 2019., prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, najavio da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida.
“Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25. godišnjicu genocida”, rekao je tada Inzko.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) danas kažu kako žale što je Dom naroda BiH propustio priliku da usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dvojice delegata.
“Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost da zlo ostave u prošlosti i da se fokusiraju na stvaranje atmosfere koja pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH”, kazao je Inzko.
On je u novembru dao novi rok do jula 2021. godine uz napomenu da je spreman da nametne Zakon ako ne bude usvojen u Parlamentu.
U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.
