Nijedna zemlja na zapadnoj hemisferi nije snažnije pogođena padom venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura od Kube. Nakon američke vojne operacije u Caracasu, kojom je Maduro nasilno uklonjen s vlasti, politička i ekonomska budućnost Havane našla se u dubokoj neizvjesnosti, a sve više analitičara upozorava da bi Kuba mogla postati sljedeća meta nove američke strategije poznate kao takozvana „Donroeova doktrina“.
Veze između Venezuele i Kube sežu više od dvije decenije unazad, još od susreta Huga Cháveza i Fidela Castra krajem devedesetih godina. Taj savez bio je temelj zajedničkog projekta državnog socijalizma u Latinskoj Americi – Venezuela je Kubi isporučivala sirovu naftu, dok je Havana u Caracas slala ljekare, obavještajce i sigurnosno osoblje.
Nakon Chávezove smrti, njegov ručno odabrani nasljednik Maduro – politički oblikovan upravo na Kubi – osiguravao je kontinuitet tog saveza. Njegovo uklanjanje s vlasti sada je taj poredak dovelo do ruba sloma.
Potvrđena dugo skrivana istina
Kubanska vlada oštro je osudila američku operaciju u Venezueli, proglasivši dva dana nacionalne žalosti zbog pogibije 32 kubanska državljanina tokom intervencije. Njihova smrt potvrdila je ono o čemu se godinama samo šapatom govorilo: kubanski utjecaj u venezuelanskom predsjedništvu, vojsci i obavještajnom aparatu bio je dubok i sistemski.
Madurovu ličnu zaštitu činili su uglavnom kubanski tjelohranitelji, dok su kubanski državljani zauzimali ključne pozicije u sigurnosnim strukturama. Iako je Havana to godinama negirala, bivši politički zatvorenici često su svjedočili da su ih ispitivali ljudi s prepoznatljivim kubanskim naglaskom.
Najteža kriza od Hladnog rata
Bez Madura u Caracasu, Kuba se suočava s potencijalno katastrofalnim scenarijem. Procjenjuje se da je Venezuela Kubi dnevno isporučivala oko 35.000 barela nafte – više nego bilo kojoj drugoj zemlji. Američka taktika zapljene sankcioniranih tankera već je dodatno pogoršala kubansku energetsku krizu.
Otok se mjesecima suočava s dugotrajnim nestancima struje, nestašicama hrane, kolapsom javnih usluga i epidemijama bolesti koje prenose komarci. Zdravstveni sistem, nekada ponos kubanske revolucije, danas je pod ogromnim pritiskom.
Strah u Havani dodatno raste zbog mogućnosti da bi nova privremena vlast u Venezueli, predvođena Delcy Rodríguez, mogla prekinuti dotok nafte Kubi kako bi se dodvorila Washingtonu i izbjegla daljnje američke sankcije ili vojne prijetnje.
Donroeova doktrina: Amerika ponovo crta granice
Američki predsjednik Donald Trump otvoreno poručuje da SAD sada „diktira tempo“ u Venezueli, a njegovi saradnici ne kriju očekivanje potpune poslušnosti nove vlasti u Caracasu. U suprotnom, Trump prijeti dodatnim posljedicama.
Ovakvu politiku Trump naziva „Donroeovom doktrinom“, aludirajući na Monroeovu doktrinu iz 19. stoljeća. U praksi, to znači da se Latinska Amerika ponovo tretira kao američko „dvorište“, u kojem Washington sebi daje pravo odlučivanja o sudbini cijelih država.
Državni sekretar Marco Rubio, ključna figura nove američke politike prema regiji, ne skriva ambiciju da upravo pad Madura iskoristi kao polugu za konačni obračun s kubanskim komunističkim režimom. Kao kubansko-američki političar, Rubio otvoreno govori o potrebi okončanja šest decenija vlasti u Havani.
„Kuba je spremna pasti“
Dok kritičari u SAD-u Trumpovu politiku nazivaju čistim imperijalizmom i opasnim presedanom koji podsjeća na najmračnije epizode Hladnog rata, Bijela kuća ne pokazuje znakove povlačenja.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poručio je da će poginuli u Venezueli biti slavljeni kao heroji koji su se „suprotstavili imperijalizmu“, dok je Trump, u izjavi iz aviona Air Force One, uzvratio kratko i prijeteće:
„Kuba je spremna pasti.“
Takva poruka dodatno je pojačala strah da bi nakon Venezuele i Kuba mogla postati sljedeća žrtva nove, agresivne američke doktrine koja mijenja pravila igre u cijeloj Latinskoj Americi.