obrat na tržištu

Nakon nafte i cijene plina drastično pale nakon izjava Trumpa

Raport
Piše: Raport
Trump nafta

Evropsko tržište energenata doživjelo je danas značajno olakšanje nakon što su cijene prirodnog plina pale za više od 6 posto, spustivši se na nivo od oko 55 eura po megavat-satu. Ovaj nagli preokret uslijedio je kao direktna reakcija na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da naredi petodnevnu pauzu u napadima na iransku energetsku infrastrukturu, što je unijelo tračak nade u smirivanje tenzija na Bliskom istoku.

Trump je istakao da su dosadašnji razgovori bili produktivni te da će se diplomatski napori nastaviti tokom cijele sedmice. Ipak, situaciju dodatno usložnjava činjenica da iranski mediji i dalje kategorički negiraju bilo kakav kontakt s Washingtonom, što tržišta drži u stanju stalne pripravnosti.

Dramatične promjene na evropskim berzama

Trenutna cijena plina na referentnom holandskom TTF čvorištu iznosi 55,9 eura, što predstavlja pad od 5,5 posto u odnosu na prethodni trgovački dan. Iako je ovo značajan dnevni pad, važno je napomenuti da su cijene plina u martu i dalje enormno visoke, s ukupnim rastom od preko 78 posto. Samo prije tri dana cijena je dostigla trogodišnji maksimum od 59,3 eura, što pokazuje koliki je pritisak na evropsku ekonomiju.

Osim plina, pojeftinila je i nafta. Sirova nafta tipa Brent pala je na 103 dolara po barelu, što je pad od preko 8 posto, dok je američka laka nafta (WTI) pala na 90,8 dolara.

Problemi s opskrbom i niske zalihe

Uprkos trenutnom padu cijena, stručnjaci upozoravaju da opasnost od energetske krize nije prošla. Moreuz Hormuz, kroz koji prolazi ključni dio svjetske trgovine energentima, i dalje je u velikoj mjeri blokiran, što ometa redovne tokove snabdijevanja. Dodatnu zabrinutost izazivaju oštećenja na katarskom kompleksu Ras Laffan, koja su značajno smanjila globalne kapacitete tečnog prirodnog plina (LNG).

Evropa u ovaj period ulazi s ranjivijom pozicijom nego prošle godine. Trenutni nivoi popunjenosti skladišta plina iznose 28,5 posto, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 33,8 posto. Ovakav manjak zaliha, u kombinaciji s nestabilnom proizvodnjom, znači da će svaka nova vijest s ratišta ponovo direktno utjecati na cijene koje plaćaju krajnji potrošači i industrija.

Donald Trump nafta
Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu