Svemirska letjelica BepiColombo, nakon osam godina i gotovo 10 milijardi pređenih kilometara, približava se Merkuru, jednoj od najmanje istraženih planeta Sunčevog sistema.
Merkur je najmanja planeta Sunčevog sistema i najbliža Suncu, zbog čega je dolazak do njega izuzetno zahtjevan. Temperature na njegovoj površini mogu dostići 430 stepeni Celzijusa, dok tokom noći padaju na minus 180 stepeni.
Misija BepiColombo zajednički je projekat Evropske svemirske agencije (ESA) i Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA). Cilj je da najmanje godinu dana proučava Merkur i odgovori na neka od najvećih pitanja o ovoj planeti.
Zašto je Merkur toliko teško istraživati?
Do sada su samo dvije svemirske misije izbliza proučavale Merkur. NASA-ina letjelica Mariner 10 proletjela je pored planete tri puta 1974. i 1975. godine, dok je sonda Messenger 2011. ušla u njenu orbitu i tamo ostala četiri godine.
BepiColombo je lansiran 2018. godine, a tokom putovanja koristio je gravitaciju Zemlje, Venere i Merkura kako bi usporio i pripremio se za ulazak u orbitu. Zbog problema s pogonskim sistemom putovanje je produženo za godinu dana, piše BBC.
Led na planeti na kojoj vladaju ekstremne temperature
Jedno od najvećih iznenađenja ranijih istraživanja bilo je otkriće mogućih naslaga leda u kraterima koji su stalno u sjeni. Naučnici žele utvrditi kako je moguće da se voda zadrži u zaleđenom stanju na planeti na kojoj temperature tokom dana prelaze 400 stepeni.
Istraživače zanima i porijeklo Merkura. Postoje teorije da je planeta nekada nastala mnogo dalje od Sunca, a da je na sadašnju poziciju dospjela nakon velikog sudara s drugim nebeskim tijelom.
Takav sudar mogao bi objasniti i zašto Merkur ima neobično veliko unutrašnje jezgro. Naučnici žele istražiti i njegovo magnetno polje, kao i pretpostavku da se planeta tokom milijardi godina hlađenja smanjila.
Dvije sonde istraživat će različite dijelove planete
BepiColombo se sastoji od tri glavna dijela, a nakon završetka transportnog zadatka pogonski modul se odvojio. Dvije istraživačke sonde trebale bi ući u orbitu oko Merkura 21. novembra.
Evropska sonda MPO proučavat će površinu planete, minerale, moguće naslage leda u kraterima i njeno unutrašnje jezgro.
Japanska sonda Mio istraživat će magnetno polje Merkura, naelektrisane čestice i prašinu oko planete.
Zajednički rad dvije sonde omogućit će naučnicima da istraže mnogo veće područje nego u prethodnim misijama.
Ipak, ekstremne temperature i intenzivno Sunčevo zračenje predstavljaju veliki izazov za osjetljive instrumente. Zračenje na Merkuru deset puta je snažnije nego na Zemlji, pa su inženjeri morali razviti posebnu zaštitu kako bi oprema mogla izdržati takve uslove.
Naučnici se nadaju da će ova misija pomoći i u razumijevanju planeta koje kruže veoma blizu drugih zvijezda. Takvi svjetovi otkriveni su u brojnim drugim zvjezdanim sistemima, ali su predaleko da bi se mogli detaljno istraživati.
Razumijevanje Merkura zato bi moglo pomoći u otkrivanju novih tajni o nastanku i razvoju planeta, ali i o mogućnosti postojanja života izvan Zemlje.