Bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev uputio je niz uznemirujućih poruka koje su u međunarodnoj javnosti protumačene kao direktna prijetnja ukrajinskom predsjedniku Volodimir Zelenski, dodatno zaoštravajući već krajnje napetu retoriku između Moskve i Kijeva.
U objavi na društvenoj mreži X, Medvedev je, bez direktnog imenovanja, optužio Zelenskog da pokušava opstruirati mirovne pregovore koje posreduju Sjedinjene Američke Države, te mu pripisao namjeru nastavka rata. U tom kontekstu napisao je da će „morati ostati u skloništu do kraja svog bezvrijednog života“, što su brojni analitičari protumačili kao otvorenu prijetnju.
Uslijedile su još oštrije poruke na Telegramu, gdje se Medvedev osvrnuo na božićno obraćanje Zelenskog u kojem je ukrajinski lider, govoreći o ratu, izjavio: „Da ga barem više nema“, aludirajući na ruskog predsjednika Vladimir Putin. Medvedev je takvu izjavu predstavio kao poziv na smrt ne samo Putina, već i „čitave Rusije“.
„Svima je jasno da on ne želi smrt samo jednoj osobi, nego svima nama i našoj zemlji. I ne samo da to želi, već je, prema njegovom planu, naredio i masovne napade“, naveo je Medvedev, povezujući Zelenskijeve riječi s navodnim napadima dronovima na teritoriji Rusije.
Njegove izjave uslijedile su nakon tvrdnji iz Moskve da je Ukrajina pokušala izvesti napad dronovima na rezidenciju ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti. Kijev je te navode odlučno demantirao, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da Rusija neće objaviti dokaze o napadu, uz tvrdnju da je protivzračna odbrana reagovala i spriječila incident.
Medvedev je potom otišao korak dalje u retorici, napisavši da neće detaljno govoriti o „nasilnoj smrti“ osobe na koju se referira, ali je dodao da je „smrt sada često vrlo blizu“. Iako ni u toj objavi nije izgovorio ime Zelenskog, kontekst i ranije poruke ostavile su malo prostora za dilemu.
Najveći šok izazvala je njegova sugestija da bi, nakon „navodno predstojeće smrti“, konzervirano tijelo ukrajinskog predsjednika trebalo biti izloženo „u naučne svrhe“ u muzeju Kunstkamera u Sankt Peterburgu. Riječ je o historijskoj zbirci koju je u 18. stoljeću osnovao car Petar I, poznatoj po izlaganju anatomskih anomalija i neobičnih eksponata.
Ovakav nivo retorike dodatno produbljuje zabrinutost međunarodne zajednice, dok diplomatski napori za deeskalaciju sukoba ostaju u sjeni sve brutalnijih javnih poruka koje dolaze iz Moskve.