Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, nakon Samita EU - Zapadni Balkan u Briselu naglasila je značaj kompromisnog prevazilaženja bilateralnih prepreka.
„Moramo se uzdići do nove realnosti, a nova realnost je da nije dovoljno jednostavno ostaviti otvorena vrata za naše ambiciozne članice, već moramo biti aktivni i moramo ih aktivno približavati. Zadržaćemo istu ambiciju i političku posvećenost i tokom ovog novog mandata. Nastavićemo da naporno radimo na dva prioriteta sa našim zapadnobalkanskim partnerima. Jedan je pristupanje EU-u, a drugi je postepena integracija našem jedinstvenom tržištu“, rekla je ona.
Naglasila je da je bilo značajnog napretka u protekloj godini.
„Samo ove sedmice zatvorili smo još tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Nadamo se da ćemo vidjeti više zatvorenih 2025. Takođe smo upravo otvorili klaster spoljnih odnosa sa Albanijom i Evropski savjet se složio da krene dalje na otvaranju klastera 3 sa Srbijom. Pismo je poslato“, rekla je Ursula von der Leyen.
Prema njenim riječima, svaki prethodni talas proširenja je ojačao.
„Buduće države članice moraju se pripremiti za obaveze članstva, ali u isto vrijeme EU se mora prilagoditi kako bi primila veću porodicu i… Komisija će preispitati svoje glavne sektorske politike. Želimo da budemo sigurni da su prilagođene većoj Uniji“, rekla je ona.
Istakla je da je proces pristupanja rigorozan, zasnovan na zaslugama i tako će i ostati, ali s obzirom na geopolitičku situaciju, udvostručuju napore da podrže partnere koji žele napredovati.
Govorila je i o postepenoj integraciji u jedinstveno tržište.
„Plan rasta nam može približiti ekonomije Zapadnog Balkana. Ekonomije Zapadnog Balkana trenutno su na 35 posto prosjeka EU-a. Plan rasta ima potencijal da udvostruči njihovu veličinu u toku ove decenije, dakle unutar ovog mandata. Plan rasta je šest milijardi evra investicija, a princip je investicija i reforma. Sada imamo pet veoma ambicioznih reformskih planova za pet partnera sa Zapadnog Balkana. Oni predlažu reformsku agendu, a mi se radujemo što ćemo dobiti šestu, a zauzvrat za ove reforme one su podržane investicijama“.
Istakla je da pripremaju predfinansiranje od preko 300 miliona eura za početak reformi.
„Istovremeno i što je važno, Plan rasta nudi partnerima sa Zapadnog Balkana postepen pristup našem jedinstvenom tržištu. Dakle, to je investicija i otvaranje za reforme“, naglasila je ona.
Kao primjer navela je takozvane zelene puteve, navodeći da ubrzavaju kretanje ljudi i robe na 10 ključnih graničnih prelaza između Evropske unije i Zapadnog Balkana čime će se vrijeme čekanja na granici skratiti i do 80 posto.
Osim toga uvode Zapadni Balkan u Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno jednostavan jeftin i brz siguran transfer novca između Zapadnog Balkana i Evropske unije.
„Veoma važno za građane i kompanije. Albanija i Crna Gora će se pridružiti od sljedeće godine. Uskoro slijede Sjeverna Makedonija i Srbija“, dodala je ona.
Istakla je da partneri takođe napreduju na zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Na Samitu u Briselu učestvovali su Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
