Kupus je možda jedina namirnica kojoj proces kiseljenja dodatno povećava nutritivnu vrijednost.
Tokom fermentacije stvara se vitamin B12, koji se inače nalazi gotovo isključivo u namirnicama životinjskog porijekla. Zbog toga se kiseli kupus posebno preporučuje vegetarijancima.
Jača imuni sistem, obnavlja zdravlje crijeva i čisti krvne sudove, a višegodišnja istraživanja potvrđuju da se po sadržaju vitamina C može slobodno mjeriti s limunom i narandžom, u 100 grama kupusa ima oko 50 mg vitamina C.
Nutricionisti savjetuju osobama koje boluju od dijabetesa da kupus uvrste u svakodnevnu ishranu jer pomaže u kontroli nivoa glukoze u krvi.
Kupus sadrži i mliječnu kiselinu, koja sprječava razmnožavanje štetnih mikroorganizama u crijevima i ubrzava apsorpciju hranjivih materija. Također se uspješno bori protiv toksina te pomaže u smanjenju nivoa „lošeg“ holesterola, čije nakupljanje dovodi do stvaranja aterosklerotskih plakova u krvnim sudovima. Na taj način štiti i od srčanih oboljenja.
Postoje brojni recepti i načini kiseljenja kupusa, a svima je zajedničko to da se kupus slaže, soli i zalijeva vodom.
Vjeruje se da je kiseli kupus otkriven u Kini prije više od 2.000 godina. Proces fermentacije podstiče rast korisnih probiotskih bakterija, što ga čini izuzetno zdravom namirnicom. Najbolje je nabaviti domaći proizvod, a ako to nije moguće, pri kupovini birajte nepasterizovani kupus kako korisne bakterije ne bi bile uništene.
Kiseli kupus je mnogima nezaobilazna zimska namirnica zahvaljujući brojnim zdravstvenim prednostima.
1. Izvor je vrijednih hranjivih materija
Kiseli kupus je dobar izvor vlakana, vitamina i minerala. Fermentisani proizvodi lakši su za probavu jer enzimi pomažu tijelu da razgradi hranu na manje, lakše svarljive molekule. Tako se apsorbuje više hranjivih materija, što pozitivno utječe na energiju i vitalnost.
2. Može ojačati imunitet
Većina imunih ćelija nalazi se u crijevima, zbog čega se ona smatraju centrom imunog sistema. Supstance iz kiselog kupusa pomažu u održavanju zdravog probavnog trakta i podstiču antitijela da se bore protiv štetnih supstanci, čime se smanjuje rizik od infekcija. Osim što sadrži korisne bakterije i djeluje kao prirodni probiotik, bogat je vitaminom C i željezom, važnim za imunitet.
3. Povoljno djeluje na zdravlje srca
Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana i probiotskih bakterija, može pomoći u regulaciji nivoa holesterola. Dobar je i izvor kalijuma, koji doprinosi snižavanju krvnog pritiska. Vitamin K2 može spriječiti taloženje kalcijuma u arterijama i tako preventivno djelovati protiv ateroskleroze i srčanih problema.
4. Može popraviti raspoloženje
Fermentisana hrana, putem zdravlja crijeva, može pozitivno utjecati na raspoloženje. Određeni sojevi probiotskih bakterija mogu ublažiti nervozu i doprinijeti boljoj ravnoteži u organizmu. Pojedine masne kiseline imaju povoljan utjecaj na upalne procese, dok magnezijum i cink, koji se također nalaze u kiselom kupusu, pomažu u održavanju balansa i stabilnog raspoloženja.
5. Pomaže kod viška kilograma
Kao i većina salata, kiseli kupus ima malo kalorija i odličan je izbor ako želite lagan obrok ili užinu, čak i kada ste na dijeti. U 100 grama ima svega oko 20 kalorija. Njegova kiselost može pomoći razgradnji masnoća nakon obilnijeg obroka, pa se s razlogom često služi uz mesne specijalitete.
Da li je kiseli kupus siguran za sve?
Iako se preporučuje većini ljudi, zbog visokog sadržaja histamina kod osoba s alergijom na ovu supstancu mogu se javiti neželjene reakcije. Također može sadržavati veći nivo tiramina, pa osobe koje uzimaju terapiju poput inhibitora monoaminske oksidaze (MAO inhibitore) treba da budu oprezne. Osobama s hroničnim bolestima savjetuje se konsultacija s ljekarom prije uvođenja u ishranu.
Ako sami kiselite kupus, koristite sterilne posude i provjeren recept. Obratite pažnju na vrijeme fermentacije, temperaturu i količinu soli. Ako ga presolite, postoje trikovi koji mogu pomoći da postignete pravi ukus.