Kada rane ne zarastaju, često je razlog bakterijska infekcija, posebno opasna za starije osobe, ali i za ljude sa dijabetesom, rakom i drugim oboljenjima. Sirćetna kiselina (sirće) vijekovima se koristi kao dezinfekciono sredstvo, ali je efikasna samo protiv manjeg broja bakterija i ne uništava najopasnije vrste.
Ipak, tim naučnika sa Univerziteta u Bergenu (Norveška), Instituta Berghofen i Univerziteta Flinders u Australiji uspio je dodavanjem antimikrobnih nanočestica od ugljika i kobalta poboljšati prirodna svojstva sirćeta za ubijanje bakterija.
Molekularni biolozi dr Adam Truskevič i profesor Nils Halberg otkrili su da ove čestice mogu ubiti nekoliko opasnih bakterijskih vrsta, a njihova aktivnost pojačava se kada se dodaju slabom rastvoru sirćeta.
U studiji objavljenoj u žurnalu ACS Nano, nanočestice su kombinovane sa slabom sirćetnom kiselinom kako bi se stvorio snažan antimikrobni tretman. Ova mješavina je korištena protiv nekoliko patogenih vrsta, uključujući Staphylococcus aureus, superbakteriju otpornu na lijekove, Escherichia coli i Enterococcus faecalis.
Dr Truskevič je objasnio da kiselo okruženje iz sirćeta izaziva bubrenje bakterijskih ćelija, što omogućava nanočesticama da ih napadnu.
„Jednom izložene, nanočestice napadaju opasne bakterije i iz unutrašnjosti ćelije, i na njenoj površini, uzrokujući pucanje. Važno je da ovaj pristup nije toksičan za ljudske ćelije i pokazalo se da uklanja bakterijske infekcije iz rana miševa bez utjecaja na zarastanje“, rekao je on.
Antibakterijsko pojačanje u sirćetu moglo bi značajno doprinijeti borbi protiv antimikrobne rezistencije širom svijeta, koja godišnje uzrokuje oko 4,5 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa infektivnim bolestima.
Profesor Halberg je dodao da studija pokazuje kako se nanočestice mogu koristiti za povećanje efikasnosti tradicionalnih tretmana protiv bakterija.
„Kombinovani tretmani, poput ovog, mogu pomoći u suzbijanju antimikrobne rezistencije. S obzirom na to da ovaj problem može ubiti do 5 miliona ljudi godišnje, ključno je tražiti nove načine uništavanja patogena, uključujući viruse, bakterije, gljivice i parazite“, rekao je on.