Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da se izaslanstvo Evropski parlament, koje će boraviti u posjeti Srbiji od 22. do 24. januara, nije konsultovalo sa srbijanskim vlastima oko organizacije dolaska. Dodala je da se ona neće sastati s europarlamentarcima jer u tom periodu ima ranije zakazanu posjetu Estoniji.
Kako je navela Brnabić, Misija Srbije u Briselu obavijestila je Narodnu skupštinu o planiranom dolasku izaslanstva Evropskog parlamenta u Beograd, uz obrazloženje da europarlamentarci dolaze kako bi utvrdili činjenice nakon prošlogodišnje rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji.
Brnabić je istakla da je ovo prvi put da doživljava da neko dolazi u Srbiju “nepozvan” i bez prethodnih konsultacija o datumu posjete. Naglasila je da takva praksa nije samo pitanje diplomatskog protokola, već, kako je rekla, i “temeljnog odgoja”.
Govoreći o evropskim integracijama, Brnabić je kazala da je Evropska komisija u posljednjih pet izvještaja navela da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje klastera 3, te da već četiri godine poziva države članice Evropske unije da daju saglasnost za njegovo otvaranje. Prema njenim riječima, Srbija je, gledano kroz indikatore, i dalje vodeća u regiji po spremnosti za članstvo u EU.
Pregovori o pristupanju Srbije Evropskoj uniji u zastoju su od decembra 2021. godine, kada Srbija posljednji put nije otvorila nijedno novo poglavlje. Klaster 3, za koji vlasti u Beogradu tvrde da su ispunjeni svi uslovi, nije otvoren ni do kraja 2025. godine zbog, kako se navodi, izostanka konsenzusa među državama članicama.
“Najveći protivnici otvaranja klastera 3 su baltičke i skandinavske zemlje, kao i zemlje Beneluksa. Na evropskom putu najviše se saplićemo sami, jer predstavnici bivše vlasti stalno idu u Brisel i traže da se klaster ne otvara, tvrdeći da u Srbiji vlada diktatura”, rekla je Brnabić u izjavi za TV K1.
S druge strane, Evropska komisija je u posljednja dva izvještaja o napretku Srbije, objavljena krajem 2024. i tokom 2025. godine, navela da nije zabilježen napredak u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini prava, slobodi medija i slobodi izražavanja, te je ukazala na pojačanu represiju vlasti tokom protivvladinih protesta koji su započeli krajem 2024. godine.
Klaster 3 obuhvata osam poglavlja, među kojima su digitalna transformacija i mediji, oporezivanje, ekonomska i monetarna politika, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura, te carinska unija.
Iako vlasti u Srbiji tvrde da su još 2021. godine ispunjeni svi uslovi za otvaranje klastera 3, iz Evropske unije podsjećaju da Srbija, iako članstvo u EU-u deklarativno navodi kao strateški cilj, mora jasno pokazati opredijeljenost za taj put i izbjeći antievropsku retoriku.
Također se podsjeća da je Srbija jedina zemlja kandidat koja nije uskladila svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom kada je riječ o odnosima s Rusijom.