NASA-ina solarna sonda Parker ponovno će ispisati historiju.
Na Badnjak će se svemirska letjelica približiti Suncu više nego bilo koji objekt koji su napravili ljudi ikad, putujući brzinom većom od bilo kojeg objekta koji su napravili ljudi.
U svom 22. bliskom preletu, sonda će letjeti samo 6,1 milion kilometara od površine Sunca, jureći brzinom od oko 192 km u sekundi.
NASA je primila poruku od svemirske letjelice da su svi sustavi operativni i da je Parker tamo gdje treba biti za svoj odvažni zaron 24. decembra.
Bit će to prvi od posljednjeg niza bliskih preleta sonde, poznatih kao periheli, od kojih će svaki postići sličnu blizinu i brzinu tokom 2025. godine, prije nego što Parker završi svoju misiju, javlja Science Alert.
"Ovo je jedan primjer NASA-inih hrabrih misija, radeći nešto što niko dosad nije učinio kako bismo odgovorili na dugogodišnja pitanja o našem svemiru", kaže astronom Arik Posner, naučnik programa Parker Solar Probe u NASA-i.
"Jedva čekamo primiti to prvo ažuriranje statusa od svemirske letjelice i početi primati naučne podatke u nadolazećim sedmicama."
Parker je lansiran 2018. i od tada stvara historiju, obarajući rekorde blizine sunca i brzine.
Svemirska letjelica je dizajnirana da nam pruži najbliže ikada dobivene podatke o zvijezdi oko koje se Sunčev sustav okreće, lebdeći unutar golemog mjehura vruće plazme koji čini Sunčevu atmosferu.
Mjerenja koja je izvršila sonda pomažu naučnicima da shvate kako Sunce funkcionira – nešto čime se zapravo ne snalazimo.
Jedna od najvećih misterija o Suncu je kako je atmosfera koja se proteže više od 8,3 miliona kilometara u svemir toliko toplija od vidljive površine Sunca, poznate kao fotosfera.
Drugi je da ne znamo kako se stvara njegovo magnetsko polje, duboko u njegovoj unutrašnjosti; niti imamo pojma što pokreće solarne cikluse aktivnosti. I postoje neke neriješene osobitosti u vezi s njegovim kemijskim sastavom.
Uzimajući uzorke Sunčeve korone i promatrajući kako se Sunce ponaša na bližoj udaljenosti, naučnici se nadaju da će nam Parker dati informacije koje će nam pomoći na putu do rješavanja ovih misterija.
Ali prelet 24. decembra bit će pravi test ljudske domišljatosti i Parkerovih sposobnosti.
"U biti skoro slijećemo na zvijezdu", rekao je prošle godine za BBC News astrofizičar Nour Raouafi iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins i naučnik na projektu Parker. "Ovo će biti monumentalno postignuće za cijelo čovječanstvo. Ovo je ekvivalentno slijetanju na Mjesec 1969."
Nakon perihela, sonda će 27. decembra odašiljati signalni signal kako bi potvrdila da je preživjela.
"Nijedan ljudski objekt nikada nije prošao tako blizu zvijezde, tako da će Parker doista vraćati podatke s neistraženog teritorija", kaže zrakoplovni inženjer Nick Pinkine, voditelj operacija misije Parker Solar Probe u Laboratoriju za primijenjenu fiziku. "Uzbuđeni smo što ćemo dobiti odgovor od svemirske letjelice kada se vrati oko Sunca."
Predviđeno je da Parker izvede još četiri perihelija 2025. godine pri istoj brzini i udaljenosti od Sunca, trenutno planirano za 22. marta i 19. juna; te uvjetno 15. septembra i 12. decembra.
Međutim, u nekom trenutku sonda će ostati bez goriva koje joj je potrebno za podešavanje položaja kako bi njezine komponente bile sigurno zaštićene iza karbonskog toplinskog štita. I, tog dana, sonda će vjerojatno umrijeti u plamenu slave, nakon što je hrabro otišla tamo gdje nijedan instrument napravljen od strane ljudi prije nije otišao.
"Jednog dana ćemo ostati bez goriva za raketne potisnike koji nam pomažu kontrolirati putanju i solarna sonda više neće moći kompenzirati pritisak sunčeve svjetlosti. Sunce će nas preokrenuti i cijeli stražnji dio svemirske letjelice treba spaliti u nekoliko sekundi", objasnio je 2018. astrofizičar i glavni istraživač Parkera Justin Kasper sa Sveučilišta u Michiganu.
"Ugljični toplinski štit, Faradayeva šalica i neki drugi dijelovi trebali bi moći preživjeti te visoke temperature. Dakle, ono što ćete u osnovi imati je vrsta rastaljene mrlje koja će biti u orbiti od deset solarnih radijusa - za sljedeći milijardi godina ili tako nešto."
