Zrak koji svakodnevno udišemo često uzimamo zdravo za gotovo, ali nova naučna istraživanja bacaju potpuno novo svjetlo na budućnost našeg planeta.
Iako je kisik osnovni uslov za život na Zemlji, izgleda da njegova zaliha nije vječna. Zajedničko istraživanje naučnika iz NASA-e i japanskog univerziteta Toho pokazalo je da Zemljina atmosfera neće zauvijek ostati pogodna za složeni život.
Glavni uzrok ovih promjena je postepeno, ali nezaustavljivo pojačavanje Sunčeve svjetlosti. Taj proces će s vremenom destabilizirati hemijski sastav atmosfere. Konkretno, povećana solarna energija dovest će do raspada ugljičnog dioksida – ključnog plina za rast biljaka. Bez CO₂ biljke neće moći vršiti fotosintezu, a time će prirodna proizvodnja kisika prestati.
Kada zeleni organizmi prestanu proizvoditi kisik, Zemlja će se polako transformirati u uslove nalik onima iz davne prošlosti, prije tzv. Velikog oksidacijskog događaja. Atmosfera će postajati sve neprikladnija za ljudski i životinjski život, a pogodna samo za anaerobne mikroorganizme – jednostavne oblike života koji ne trebaju kisik.
Autori studije upozoravaju da će se koncentracija kisika u atmosferi vremenom smanjiti do nivoa i do milion puta nižih nego danas. Nestankom kisika nestat će i ozonski omotač, što će povećati ultraljubičasto zračenje, dok će se u zraku akumulirati metan, plin koji dodatno pogoršava uslove za život.
Iako potpuni kolaps očekujemo tek za oko milijardu godina, početni pad razine kisika mogao bi početi već za 10.000 godina. Iako je to geološki vrlo kratko vrijeme, za nas je to još uvijek daleka budućnost.
Važno je naglasiti da ove promjene nisu uzrokovane ljudskim djelovanjem ili klimatskim promjenama, već su dio prirodnog, dugoročnog ciklusa evolucije planeta. Razumijevanje ovih procesa pomoći će naučnicima u potrazi za životom na drugim planetama. Prisustvo kisika može ukazivati na život, ali ova studija pokazuje da ni planeta atmosfera nije vječna.