NASA je imenovala četveročlanu posadu za misiju Artemis III, čije je lansiranje planirano za 2027. godinu. Ipak, astronauti ovog puta neće sletjeti na Mjesec, već će letjeti u nisku Zemljinu orbitu kako bi se spojili s prototipovima lunarnih lendera. Misija će poslužiti kao generalna proba za buduća slijetanja na Mjesec.
Prvo američko spuštanje astronauta na površinu Mjeseca nakon 1972. godine sada se očekuje u okviru misije Artemis IV, planirane za 2028. godinu, piše BBC.
Šta je zadatak misije Artemis III?
Artemis III bit će lansiran raketom Space Launch System (SLS) iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, iako tačan datum još nije potvrđen.
Četvero astronauta putovat će kapsulom Orion, istom letjelicom koja je korištena tokom misije Artemis II u aprilu ove godine. Za razliku od prethodne misije, Orion neće kružiti oko Mjeseca, već će ostati u niskoj Zemljinoj orbiti na visini od oko 470 kilometara, što je približno 65 kilometara više od Međunarodne svemirske stanice.
Tamo će se posada spojiti s prototipovima lunarnih lendera, poznatim kao „pathfinderi“. Očekuje se da će barem jedan astronaut ući u lender kako bi testirao otvore, sisteme za održavanje života i nova svemirska odijela kompanije Axiom.
Posebnu pažnju privukla su odijela razvijena u saradnji kompanije Axiom Space i italijanske modne kuće Prada. Axiom je razvio tehničke sisteme, uključujući rezervni sistem hlađenja, dok je Prada osmislila unutrašnji sloj odjeće koji će tokom svemirskih šetnji distribuirati rashlađenu vodu po tijelu astronauta.
Posada će provesti dvije sedmice u Orionu, nešto duže nego što je trajala misija Artemis II, a povratak na Zemlju poslužit će za testiranje unaprijeđenog toplotnog štita kapsule tokom ulaska u atmosferu.
Zašto je odgođeno slijetanje na Mjesec?
Artemis III prvobitno je zamišljen kao prvo ljudsko slijetanje na Mjesec nakon misije Apollo 17. Međutim, NASA je početkom 2026. godine promijenila planove.
Glavni razlog je činjenica da SpaceX-ov lender Starship još nije spreman za misiju. Osim toga, tehnologija dopunjavanja goriva u orbiti, od koje Starship zavisi, još nikada nije demonstrirana u praksi.
Umjesto novog odgađanja, NASA je odlučila Artemis III pretvoriti u veliku probu spajanja letjelica s ljudskom posadom. Tako će se ključne procedure testirati prije nego što lenderi budu spremni za stvarne misije na Mjesec.
Prema izvještaju američkog Vladinog ureda za odgovornost iz marta 2026. godine, SpaceX je ostvario tek ograničen napredak u razvoju sistema za dopunjavanje goriva u orbiti, a prva demonstracija očekuje se krajem ove godine.
Ko čini posadu Artemisa III?
Komandant misije bit će NASA-in astronaut Randy Bresnik.
Pilot misije je Luca Parmitano iz Italijanske svemirske agencije, koji iza sebe ima više od 300 dana provedenih u svemiru.
Specijalisti misije bit će američki astronauti Andre Douglas i Frank Rubio.
U rezervnoj posadi nalazi se Bob Hines, probni pilot sa 170 dana svemirskog iskustva, koji može preuzeti bilo koju ulogu u slučaju potrebe.
Artemis IV i planovi za lunarnu bazu
NASA se nada da će Artemis IV 2028. godine konačno vratiti ljude na Mjesec. Plan je da astronauti slete u područje južnog pola i tamo provedu oko sedam dana.
Posebno je zanimljiva smrznuta voda koja se nalazi u trajno zasjenjenim kraterima tog područja. Naučnici vjeruju da bi se jednog dana mogla koristiti za piće, proizvodnju kisika i raketnog goriva.
Dugoročni cilj programa Artemis je uspostavljanje stalnijeg ljudskog prisustva na Mjesecu.
Prema planu koji je u maju 2026. predstavio NASA-in administrator Jared Isaacman, do 2029. godine robotski lenderi i dronovi istraživat će južni pol Mjeseca. Nakon toga slijedit će redovne misije s posadom, dok se sredinom 2030-ih očekuje izgradnja polutrajnih staništa za astronaute.
Takva baza omogućila bi kontinuirana naučna istraživanja i testiranje tehnologija potrebnih za buduće misije na Mars.
Stručnjaci upozoravaju: Kina bi mogla stići prva
Iako NASA ima ambiciozne planove, mnogi stručnjaci sumnjaju da će predviđeni raspored biti ispoštovan.
Dodatni problem pojavio se 28. maja 2026. godine, kada je teško oštećen jedini lansirni kompleks kompanije Blue Origin nakon eksplozije rakete tokom testiranja motora. Zbog toga je neizvjesna isporuka lendera Blue Moon Mk2.
„Uopće me ne bi iznenadilo da Kina prva stigne na Mjesec“, rekao je za BBC dr. Simeon Barber sa Open Universityja.
Prema njegovim riječima, najveći izazov predstavlja upravo razvoj lendera, tehnički najkompleksnijeg dijela cijelog programa.
Podsjetnik na Artemis II
Misija Artemis II lansirana je 1. aprila 2026. godine iz Svemirskog centra Kennedy.
Posadu su činili Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, a postali su prvi ljudi koji su napustili nisku Zemljinu orbitu još od 1972. godine.
Tokom desetodnevne misije kapsula Orion obišla je dalju stranu Mjeseca, prošla na oko 6.400 kilometara od njegove površine i udaljila se gotovo 407.000 kilometara od Zemlje.
Kapsula je uspješno sletjela u Tihi okean kod obale San Diega 10. aprila.
Nova svemirska utrka je već počela
Posljednji ljudi koji su hodali Mjesecom bili su Eugene Cernan i Harrison Schmitt tokom misije Apollo 17 u decembru 1972. godine.
Danas, više od pola stoljeća kasnije, nekoliko velikih sila ponovo se utrkuje za povratak na Zemljin prirodni satelit.
Kina planira spustiti astronaute na Mjesec do 2030. godine, Indija cilja period oko 2040., dok Rusija sarađuje s Kinom na projektu zajedničke lunarne baze.
U međuvremenu, NASA pokušava vratiti Amerikance na Mjesec prije kraja decenije i postaviti temelje za buduće misije prema Marsu.