Zemlja se okreće brzinom od oko 1670 kilometara na sat, a teoretski bi mjesta jednako udaljena od ekvatora trebala primati približno istu količinu sunčeve energije. No, novo istraživanje koje je podržala NASA pokazuje da stvarnost izgleda mnogo složenije i zabrinjavajuće.
Podaci koje je prikupio satelit CERES (Clouds and the Earth’s Radiant Energy System) otkrili su uznemirujući trend: sjeverna hemisfera se postepeno „zamračuje“ u odnosu na južnu, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za globalnu klimu.
Rezultate istraživanja objavio je časopis PNAS, a vođa naučnog tima, Norman Loeb iz NASA-inog Langley Research Centra u Virginiji, objašnjava da sjeverna hemisfera gubi više zračne energije nego južna.
To znači da „gornja“ polovina planete upija više svjetlosti, ali reflektuje manje, zbog čega iz svemira izgleda tamnije.
Ova promjena direktno utječe na količinu energije koju Zemlja apsorbuje i potom emituje nazad u svemir u obliku infracrvenog zračenja. U idealnim uslovima, okeanske struje prenose energiju sa južne na sjevernu hemisferu, čime se održava prirodna ravnoteža.
Međutim, u posljednjih dvadeset godina, zbog promjena na površini planete, te struje više ne uspijevaju nadoknaditi energetski disbalans.
„Pojava tamnjenja sjeverne hemisfere povezana je s razlikama u interakciji aerosola i zračenja, promjenama reflektivnosti površine i količine vodene pare,“ navode autori studije.
„Način na koji oblaci reaguju na ovaj neravnomjerni odnos imat će važan uticaj na buduće klimatske procese.“
Jedan od ključnih uzroka ovog fenomena leži u albedu, sposobnosti Zemljine površine da reflektuje sunčevu svjetlost.
Arktički morski led, koji se ubrzano topi, zamjenjuje svijetle, reflektirajuće površine (snijeg i led) tamnijim površinama mora i kopna koje upijaju više toplote.
Ova pojava dodatno zagrijava površinu, što objašnjava zašto se polarni krajevi zagrijavaju četiri puta brže od ostatka planete.
Drugi važan faktor su oblaci, koji također reflektuju dio sunčeve energije. Ipak, istraživanja pokazuju da se količina oblaka, posebno niskih, značajno smanjila tokom posljednjih decenija.
Jedan od najzanimljivijih zaključaka NASA-inog istraživanja jeste da bi smanjeno zagađenje moglo biti uzrok manjeg broja oblaka.
Naime, aerosoli, sitne čestice zagađenja u atmosferi, imaju važnu ulogu u formiranju oblaka.
Kako je sjeverna hemisfera u posljednjim decenijama drastično smanjila emisije aerosola, rezultat je manje oblaka i slabija reflektivnost.
Prema izvještaju američke NOAA-e iz 2024. godine, čak je i smanjenje emisija u pomorskom saobraćaju doprinijelo ubrzanju klimatskih promjena, jer je nestalo više reflektirajućih „tragova brodova“ u oblacima.
Naravno, to ne znači da bi više zagađenja bilo rješenje, jer gasovi staklene bašte i dalje zadržavaju toplotu i pogoršavaju globalno zagrijavanje.
No, ovo otkriće pokrenulo je raspravu o mogućim geo-inženjerskim rješenjima, poput ubrizgavanja aerosola u stratosferu ili posvjetljivanja morskih oblaka, kako bi se povećala refleksija sunčeve svjetlosti.
Dok su ekološki propisi na sjevernoj hemisferi donijeli čišći zrak, južna hemisfera je istovremeno doživjela niz ekstremnih događaja koji su u atmosferu ubacili velike količine aerosola.
Primjeri uključuju australske požare, kao i vulkanske erupcije Hunga Tonga 2021. i 2022. godine, koje su značajno povećale količinu čestica u zraku i privremeno promijenile reflektivnost atmosfere.
Naučnici upozoravaju da se razlika u energetskom bilansu hemisfera povećava za samo 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji, ali i tako mala promjena može imati ogroman uticaj na klimatske modele i dugoročne prognoze.
Ovaj disbalans može izmijeniti način na koji Zemlja reguliše energiju, što bi moglo dodatno ubrzati globalno zagrijavanje i promijeniti dinamiku klime širom svijeta.
Naučnici se nadaju da će tehnološki napredak i inovativni pristupi pomoći u ponovnom uspostavljanju energetskog balansa Zemlje.
„Razumijevanje ovih promjena ključno je za predviđanje budućih klimatskih scenarija,“ kaže Norman Loeb.
„Naš cilj je precizno identifikovati izvore disbalansa i pronaći načine da ga ublažimo.“
Ako se razlika između sjeverne i južne polutke nastavi povećavati, čovječanstvo bi moglo svjedočiti novom, trajnom klimatskom disbalansu, koji bi promijenio način života na cijeloj planeti.