Svemirska letjelica Voyager 1 nalazi se na nevjerovatnom putovanju koje je nadmašilo sva očekivanja, a uskoro će ostvariti još jednu historijsku prekretnicu. Sonda, veličine manjeg automobila, bila je prvi objekt koji je napravio čovjek i koji je ušao u međuzvjezdani prostor. Već gotovo 50 godina udaljava se od Zemlje brzinom od oko 61.100 kilometara na sat. Ipak, koliko god to zvučalo nevjerovatno, za sve to vrijeme još nije prešla udaljenost od jednog svjetlosnog dana od Zemlje.
NASA-ini naučnici izračunali su tačan trenutak kada će se to dogoditi, a do tog historijskog događaja ostalo je još samo nekoliko mjeseci.
Dana 18. novembra 2026. godine u 11:16 po pacifičkom vremenu, Voyager 1 bit će udaljen 25,9 milijardi kilometara od Zemlje.
To je upravo udaljenost koju svjetlost prijeđe za jedan dan, dok je Voyageru 1 za isti put bilo potrebno više od 49 godina.
„Voyager 1 bit će prvi objekt koji je napravio čovjek i koji će dosegnuti ovu udaljenost od Zemlje, čime će dodati još jedno historijsko dostignuće dugom popisu uspjeha ove misije“, navodi se u saopćenju NASA-e.
Voyager 1 i njegov blizanac Voyager 2 jedine su letjelice koje i dalje rade izvan heliosfere, zaštitnog mjehura čestica i magnetnih polja koje stvara Sunce.
Ova prekretnica nije značajna samo kao simboličan rekord. Ima i praktične posljedice za komunikaciju s letjelicom.
„Ako pošaljem komandu i kažem: 'Dobro jutro, Voyager 1' u osam sati ujutro u ponedjeljak, odgovor ću dobiti tek u srijedu oko osam ujutro“, objasnila je za CNN Suzanne Dodd, voditeljica projekta Voyager u Jet Propulsion Laboratoryju (JPL).
Prvobitni zadatak Voyagera 1 bio je da prođe pored Jupitera i Saturna, što je uspješno ostvario 1979. i 1980. godine. Nakon toga jednostavno je nastavio svoje putovanje kroz svemir.
Tokom misije Voyager 1 i Voyager 2 poslali su na Zemlju dragocjene fotografije i podatke o Jupiteru, Saturnu, Uranu i Neptunu, a posljednjih godina nastavljaju bilježiti i analizirati neobične pojave u međuzvjezdanom prostoru.
Ipak, uprkos impresivnoj udaljenosti koju je prešao, letjelica koja energiju dobija iz plutonija polako ostaje bez snage.
Tokom protekle godine NASA je postepeno isključivala naučne instrumente kako bi produžila rad letjelice.
Danas su aktivna još samo dva instrumenta, magnetometar i sistem za mjerenje plazma-talasa, koji i dalje registruje slabe elektromagnetne signale međuzvjezdanog prostora.
NASA procjenjuje da će Voyager 1 nastaviti komunicirati sa Zemljom do početka 2030-ih godina, kada će njegovo napajanje pasti ispod minimalnog nivoa potrebnog za rad bilo kojeg instrumenta.