Na Suncu zaista pada kiša, ali ne od vode, već od užarene plazme. Fenomen poznat kao koronalna kiša godinama je zbunjivao astronome, a novo istraživanje sa Univerziteta na Havajima napokon nudi objašnjenje, prenosi ScienceAlert.
Koronalna kiša sastoji se od hladnijih i gušćih nakupina materijala koje se spuštaju iz korone, najudaljenijeg sloja Sunčeve atmosfere, prema njegovoj površini. Umjesto kapljica vode, ove “kapi” su plazma – električno nabijeni gas temperature i do milion stepeni. Dok “padaju”, prate magnetna polja Sunca, stvarajući impresivne lukove koji se uzdižu i do pet puta iznad promjera Zemlje.
Iako se koronalna kiša često javlja nakon snažnih solarnih erupcija, naučnici su godinama pokušavali shvatiti šta je zapravo uzrokuje. Tim istraživača s Havaja sada smatra da ključ leži u neravnomjernoj raspodjeli elemenata unutar Sunčeve korone.
“Dosadašnji modeli su pretpostavljali da je raspodjela elemenata stalna, ali sada znamo da se mijenja kroz prostor i vrijeme”, objašnjava Luke Benavitz, jedan od autora studije.
U novim simulacijama koje uzimaju u obzir promjene elemenata poput željeza, silicija i magnezija, koronalna kiša se počela formirati za samo 35 minuta — dok su stariji modeli tražili sate ili čak dane.
Promjenjiva zastupljenost elemenata utječe na gubitak energije kroz zračenje. Kada određeni elementi počnu pojačano emitovati energiju, temperatura na vrhu koronalnih petlji naglo pada, što izaziva efekat hlađenja i pojavu solarne kiše.
“Ovo otkriće nas približava razumijevanju kako Sunce zaista funkcioniše”, istakao je Jeffrey Reep, koautor studije.
Studija ne samo da objašnjava misteriozni fenomen solarne kiše, već otvara pitanje: da li su dosadašnje teorije o zagrijavanju korone pogrešne?
“Možda ćemo morati sve preispitati ispočetka”, zaključuje Reep.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu The Astrophysical Journal.